Home Blog Page 27

Dekan Omerović primio priznanje za uspješno obavljenu funkciju glavnog imama

0

Dana 5. 10. 2023. godine izvršena je primopredaja dužnosti između dosadašnjeg glavnog imama Medžlisa IZ-e Novi Pazar dr. Enver ef. Omerovića, koji je izabran za novog dekana Fakulteta za islamske studije, i novoimenovanog v.d. glavnog imama Dženan ef. Kamešničanina.

Primopredaju je obavio predsjednik Mešihata Islamske zajednice muftija dr. Mevlud ef. Dudić, a ovom činu osim predstavnika Mešihata prisustvovali su i čelnici Muftijstva sandžačkog i Novopazarskog medžlisa.

U svom obraćanju muftija Dudić je kazao da je dr. Omerović u skoro osam godina organiziranja vjerskog života na području najvećeg medžlisa postigao značajne uspjehe u koordinaciji sa predsjednikom Medžlisa Enes ef. Ibrovićem, te da će u historiji Novopazarskog medžlisa biti upisan kao jedan od najuspješnijih glavnih imama.

Tom prilikom, efendiji Kamešničaninu uputio je korisne savjete za uspješno organiziranje vjerskog života na području Medžlisa, naglasivši da ključ uspjeha u svakom poslu, pa i ovako kompleksnom, jeste vrijedan rad, savjetovanje sa pretpostavljenima i iskusnijima, te lijep odnos sa kolegama.

Dženan-efendija zahvalio se na povjerenju koje mu je ukazano i lijepim riječima koje su o njemu kazali prisutni, obećavši da će dati maksimum, uz pomoć rukovodstva Mešihata i iskusnih kolega, kako bi nastavio uspješno organiziranje i unapređenje vjerskih aktivnosti na terenu.

Održana sjednica nastavno-naučnog vijeća FIS-a

0

U četvrtak 5. 10. 2023. godine održana je sjednica nastavno-naučnog vijeća kojom je predsjedavao predsjednik Mešihata muftija dr. Mevlud ef. Dudić. Sjednica je započeta ašaretom iz mekama kurra hafiza mr. Sabahudina Jerebičanina.

Na samom početku, verifikovani su mandati novoizabranom dekanu dr. Enveru ef. Omeroviću i prodekanu msc. Harunu ef. Eminagiću, te su im uručena i rješenja o postavljenju.

U nastavku sjednice govorilo se o aktuelnim pitanjima vezana za početak akademske godine, a potom su izabrana i dva člana Upravnog odbora iz reda nastavničkog vijeća: dr. Hfz. Almir Pramenković i dr. Hajrudin Balić.

 

Informativna služba FIS-a

Doc. dr. Enver ef. Omerović novi dekan FIS-a

0

Na redovnoj sjednici Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, održanoj 03.10.2023. godine, kojom je predsjedavao muftija dr. Mevlud ef. Dudić, za vršioca dužnosti dekana Fakulteta za islamske studije imenovan je doc. dr. Enver ef. Omerović, dok je za v.d. prodekana FIS-a imenovan msc. Harun ef. Eminagić.

Održano uvodno predavanje brucošima Fakulteta za islamske studije

0

Na Fakultetu za islamske studije u Novom Pazaru, dana 02.10.2023. godine održano je uvodno predavanje brucošima.

Studentima je dobrodošlicu i hairli početak uputio predsjednik Uprave Fakulteta Muftija prof. dr. Mevlud ef. Dudić, koji je u svom govoru ukazao koja je važnost biti student Fakulteta za islamske studije, naglašavajući da ne treba da se zadovolje time da budu prosječni, već trebaju težiti perfekcionizmu na svim poljima pa i u nauci. Poručio im je da ozbiljno shvate studiranje, da se što više obogate korisnim znanjem, da iskoriste sve resurse koje Fakultet posjeduje, kako bi sutra bili korisni svome narodu i svojoj zajednici.

Susret dekana i prodekana fakultetā Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini

0

U organizaciji  Uprave za obrazovanje Rijaseta Islamske zajednice u BIH, dana 25. septembra je održana sjednica Vijeća dekana Fakulteta. Na sjednici su razmatrane važne teme u vezi rada Fakulteta koji djeluju pri Rijasetu IZ-e u BIH, dogovoren je zajednički rad na organizaciji godišnjih susreta od kojih će se prvi održat u Sarajevu.

Dogovoreno je osnivanje Unije studenata islamskih fakulteta i zajedničke aktivnosti na naučnom planu između ovih obrazovnih ustanova. Sjednicom je predsjedavao direktor Uprave za nauku i obrazovanje Rijaseta IZ-e u BIH Dževad Hodžić. Fakultet za islamske studije u Novom Pazaru je predstavljao prof. dr. Hajrudin Balić.

Sljedećeg dana, 26. septembra, u organizaciji Fakulteta islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu, a u povodu 46. godišnjice uspješnog rada na putu promicanja odgojnih i znanstvenih vrijednosti, Fakultet islamskih nauka u Sarajevu na čelu sa dekanom prof. dr. Mustafom Hasanijem bio je domaćin i organizator zajedničkog druženja i izleta profesora i saradnik fakultetā Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Domaćini, dekani, profesori i saradnici sa Islamskog pedagoškog fakulteta u Zenici, Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću i Fakulteta za islamske studije u Novom Pazaru, proveli su ugodne trenutke u Centru za Kur᾽an i Hadis Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu. Druženje je dodatno obogatila vožnja trebevičkom žičarom, šetnja i ručak na Trebeviću. Bila je ovo jedinstvena prilika za međusobno upoznavanje, razgovor i razmjenu iskustava. Očekuje se da će ovakva vrsta druženja postati ugodna praksa u narednim godinama.

Obavještenje o početku nastave

0

Obavještavaju se brucoši Fakulteta za islamske studije u Novom Pazaru da nastava počinje u ponedjeljak 02.10.2023. godine, sa početkom u 10h.

Vrijedna donacija BNV-a biblioteci Fakulteta za islamske studije

0

Bošnjačko nacionalno vijeće je dana 14.09.2023. godine predalo vrijednu donaciju biblioteci Fakulteta za islamske studije u vidu 41 naslova (69 primjeraka knjiga). Radi se o donaciji koja će naučnim istraživačima i studentima puno koristiti, ponajviše na polju bošnjačke kulturne baštine. Ovo je samo početak uspješne saradnje između dvije institucije, za koju najveću zaslugu ima predsjednica BNV-a prof. dr. Misala Pramenković.

FIS raspisuje konkurs za master studije

0

FAKULTET ZA ISLAMSKE STUDIJE U NOVOM PAZARU RASPISUJE KONKURS ZA UPIS STUDENATA U ŠKOLSKOJ 2023/24. GODINI NA

  • JEDNOGODIŠNJE AKADEMSKE – MASTER STUDIJE – MSc.
  • DVOGODIŠNJE AKADEMSKE – MASTER STUDIJE – MSc.

Pravo na podnošenje prijave za upis imaju kandidati:

  • koji su završili četvorogodišnje studije
  • koji su završili trogodišnje studije

Kandidati su dužni da podnesu sljedeće dokumente:

  • izvod iz matične knjige rođenih,
  • uvjerenje o položenim ispitima,
  • diplomu o završenom osnovnom studiju.

Dokumenta se predaju u periodu od 01.09. do 14.10.2023. godine, nakon čega će se obaviti intervju sa kandidatima.

Dodatne informacije možete dobiti na Fakultetu za islamske studije,  Rifata Burdžovića 1, 36 300 Novi Pazar, tel: (+381) 20 51 00 190, (+381) 20 316 904, www.fis.edu.rs e-mail: studentska.sluzba@fis.edu.rs; sekretar@fis.edu.rs

 

Edukacijom protiv diskriminacije (studentski blog)

0
Vintage textured paper background vector

Piše: Revda Društinac

Pravo na nediskriminaciju jedno je od osnovnih ljudskih prava i zato je zabrana diskriminacije definirana brojnim međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima i ugrađena je u savremene nacionalne demokratske pravne sisteme kao jedan od ustavnih principa. Poštovanje ljudskih prava bazira se na vjerovanju da je svaki čovjek jednako vrijedan i da nikome ne smije biti oduzeto pravo da se slobodno kreće, da misli i iznosi svoje mišljenje, da na ravnopravnoj osnovi učestvuje u društvu i da napreduje na osnovu svojih sposobnosti, pa tako bude oslobođen nečovječnog ponašanja i diskriminacije.

Diskriminacija nastaje kada se prema određenim ljudima različito postupa u odnosu na druge, u istoj ili uporedivoj situaciji, samo zato što pripadaju ili se pretpostavlja da pripadaju određenoj grupi, odnosno zbog nekog njihovog ličnog svojstva. Obrazovanje igra ključnu ulogu u obezbjeđivanju održivosti i funkcionalnosti demokratskog sistema i građanskog društva koji se temelje na vrijednostima ljudskih prava i antidiskriminacije. Osim podučavanja o ljudskim pravima kroz pojmove, konvencije i zakone, sistem obrazovanja bi ukupnim svojim funkcioniranjem trebao da bude usmjeren na izgradnju ličnosti mladih ljudi da razumiju, usvajaju i prakticiraju antidiskriminatorske vrijednosti i principe. Također, zadatak obrazovanja je da razvija svijest, potrebu i sposobnosti kod mladih ljudi da aktivno doprinose očuvanju i unapređenju ljudskih prava, pravne države, zdrave i održive prirodne sredine, razvoju društva u duhu promocije i njegovanja multietičnosti i različitosti.

Ustav Republike Srbije garantira zaštitu nepovrjedivosti i propisuje obavezu građana na međusobno poštovanje ljudskih prava i sloboda, kao i jednakost svih pred zakonom, bez obzira na lično svojstvo, ili posebnost. Ustavom se zabranjuje podsticanje mržnje i netrpeljivosti prema bilo kome i po bilo kojem osnovu, kao i diskriminacija.

Ukoliko se u obrazovnom sistemu od najranijeg stepena ne posveti posebna pažnja edukaciji kojom će se dekonstruirati predrasude i stereotipi, neće doći do važnijih pomaka u odnosu na borbu i iskorjenjivanje diskriminacije u društvu. Ključna je uloga obrazovno-vaspitnog procesa u prevenciji diskriminacije. Stvaranje sigurnog i podsticajnog okruženja i atmosfere saradnje, tolerancije, međusobnog poštovanja i otvorene komunikacije među akterima obrazovnog procesa razvija sistem pozitivnih vrijednosti koje djeluju preventivno na pojavu diskriminacije, kako u školskoj ustanovi, tako i van nje. Škola koja njeguje kulturu antidiskriminacije vaspitava za život u društvu koje je inkluzivno i njeguje ravnopravnost kao princip funkcioniranja. Radi sprječavanja diskriminacije, obaveza je obrazovnih ustanova i svih koji u njoj rade da njeguju posebnu osjetljivost i stalno rade na unapređenju svijesti o značaju tolerancije, različitosti i kulture uvažavanja.

Kako bi se škole podržale u naporima da poboljšaju organizacioni, relacioni i individualni nivo njegovanja različitosti u praksi, potrebno je ovo pitanje sagledati holistički i obezbijediti pomoć školama da bolje razumiju koje elemente njegovanja različitosti je potrebno da unaprijede ili osnaže u svojoj instituciji kako bi preventivno djelovale na bilo koju vrstu diskriminacije.

Interkulturalno obrazovanje

Koncept interkulturalnog obrazovanja nastao je kao reakcija na kulturološko usložnjavanje demokratskih društava, a usmjeren je na uvažavanje različitosti u svim oblastima života. Drugim riječima, interkulturalno obrazovanje zalaže se za vrijednosti koje se nalaze u osnovi demokratskog društva, a suprotstavlja se nepravdi, netoleranciji, govoru mržnje, predrasudama i diskriminaciji. Kako bi interkulturalno obrazovanje ostvarilo svoju svrhu, njegove temeljne vrijednosti treba da korespondiraju sa školskom kulturom, kompetencijama i praksom nastavnika, te na kraju sa karakteristikama, stavovima i obrascima ponašanja svih učenika.

Organizacija kreativnih radionica

Brojne nevladine organizacije također pokrivaju svojim aktivnostima ovu oblast, ali ipak njihova aktivnost ima ograničene domete. Naime, nevladina organizacija ima mogućnost da mobilizira relativno mali broj ljudi. S druge strane, u Srbiji još uvijek postoji određeni otpor prema nevladinom sektoru, tako da se ideje koje dolaze iz nevladinih organizacija teže prihvataju u društvenoj zajednici. Polaznici „edukativnih programa“ koji promoviraju principe ravnopravnosti na svim nivoima moraju biti osnovci, ali i ministri, njihovi pomoćnici i savjetnici, poslanici koji utječu na kreiranje zakonodavstva, jer samo tako možemo stvoriti društvenu klimu koja omogućava primjenu etičkih i pravnih standarda ravnopravnosti u realnom životu.

Diskriminacija i Srbija

Diskriminacija u Srbiji, u pojedinim oblastima ili prema pojedinim ranjivim društvenim grupama, još uvijek je veoma izražena. Različiti slučajevi diskriminatorskog postupanja događaju se u Srbiji skoro svakodnevno. Još uvijek relativno nizak stepen demokratske kulture često za posljedicu ima da se oni u javnom mnijenju još uvijek nedovoljno prepoznaju. Perspektiva promocije borbe protiv diskriminacije mora biti prisutna na svim nivoima i u svim oblastima obrazovanja. Također, preporučuje se i uvođenje nediskriminаtorne terminologije i stаndаrdizаcijа srpskog jezikа u pogledu prаvilne upotrebe rodа i odgovаrаjućih terminа, ne samo u zakonodavnom okviru i javnom predstavljanju, već i u unutarinstitucionаlnoj komunikаciji. To je moguće samo uz školovanje eksperata koji će rodnu perspektivu ugraditi u oblasti kojima se bave. Tek tada bismo imali situaciju da eksperti mogu na osnovu relevantnih podataka i analiza biti u stanju da kreiraju mjere koje podstiču borbu protiv diskriminacije u oblasti ekonomije, zdravstva, socijalne zaštite.

Kako je i u borbi protiv rodne diskriminacije i nasilja naročito neophodаn element sаrаdnje svih činilаcа koji imаju udjelа i mogu doprinijeti uspjehu u ovoj oblаsti, potrebno je sprovoditi multisektorski pristup i uspostаviti povezаnost između relevаntnih institucijа nа nаcionаlnom i lokаlnom nivou.

 

Alternativni pristup nacionalnom pitanju (studentski blog)

0

Piše: Abid Kačapor

Često puta, dok pokušavamo sebe okititi epitetom patriote, upadamo u zamku nacionalizma. Kažemo za sebe da smo nacionalisti, a ustvari smo željeli potvrditi svoj patriotizam. Patriota je čovjek koji voli svoj narod i zemlju, dok je nacionalizam u najmanju ruku netrpeljivost prema drugima, drugačijima. Nacionalizam u svom izvornom značenju predstavlja obožavanje svog naroda. Tako imamo neke narode koji su nacionalizam stavili ispred vjere, pa im interesi nacije diktiraju tempo rada i života, a to se najbolje može primjetiti kada dođe do sukoba interesa vjere i interesa nacije.

Ljubav prema svom narodu, prema domovini je normalna, čak i pohvaljena. Naš uzor u svemu, Poslanik Muhammed, sallallahu alejhi ve selem, prilikom napuštanja Mekke izgovara riječi koje su, očigledno, plod ljubavi prema rodnom gradu. Kazao je da je Mekka divan grad i da ga nikada ne bi napustio da nije primoran. Historija svjedoči raznim društvenim uređenjima sa promjenama u mentalnom sklopu ljudi. Društvena uređenja su se mijenjala, od prvobitne plemenske organizacije, preko carstava i kraljevstava, pa do modernih, nacionalnih država.

Pojam nacionalna država je relativno mlad, nekih dvjesta godina star i datira iz perioda kada nastaju prve nacionalne države kakve mi danas poznajemo. Do tada su države uglavnom bile multietničke, što bi značilo da je više naroda živjelo pod jednom upravom, vođeni jednom idejom. Najbolji primjer toga je islamsko društveno uređenje, pod zastavom islama, na vrhuncu moći islamske države, gdje je bilo jako puno različitih naroda: Arapi, Berberi i mnogi drugi, koji su bili ujedinjeni oko jedne ideje, a to je ideja islama. Slobodno možemo reći da je prva nacija unutar islama bila ummet, koji je predstavljao društvo koje okuplja sve muslimane. Na taj način je tvrdokorni nacionalizam bio ukroćen većom idejom, to jest islamom. Zbog svoje superiornosti, islamska država se brzo širila. Iako islam kao vjera nije širen sabljom, odnosno silom, islamska država jeste širena silom, što je uostalom i normalno za taj historijski period. Ummet kao zajednica raznih naroda je uspijevao opstati uglavnom zbog suštinskih ideja islama, a to je, prije svega, pravda. Društvo koje počiva na pravdi i koje je vođeno pravedno nužno teži progresu. Zaduživanje i povjeravanje značajnih pozicija odgovornim pojedincima, koji su dostojni tih pozicija, bilo je garant opstanka i razvoja društva. Onog trenutka kada se nepravda pojavila u društvu, tada je zlatno doba muslimana prošlo i došlo doba modernog ropstva.

Ideja islama na velika vrata, kod nas Bošnjaka, ulazi dolaskom Osmanlija, a zbog ranijeg učenja koje je naš narod baštinio, brzo je i zdušno prihvaćeno ono sa čime su došli Osmanlije i uslijedio je dugi vremenski period života Bošnjaka u državi koja je vođena idejom islama. Taj period od petstotina godina u okrilju islamske države i svih privilegija koje smo uživali, na neki način je uzrokom što smo zapostavili nacionalno, narodno pitanje, pa smo imali situaciju, dok su drugi narodi oko nas ucrtavali nove, nacionalne države na karti, mi smo se borili za tuđe interese širom svijeta, pa skoro da nema bojišta, a da nema naših kostiju.

Prvi bunt našeg naroda je ustanak koji je podigao Husein-kapetan Gradaščević, kao odgovor na zulum koji se konstantno vršio nad našom elitom. Bitno je napomenuti da je Osmanska država u tom periodu izgubila onaj sjaj koji joj je nekada bio svojstven. U samom vrhu države se pojavljuju nacionalne organizacije koje su smatrale da Turci treba da vladaju, a da ostali treba da im služe. Opet tu imamo štetnost nacionalizma, koji često šteti patriotizmu. Bitno je napomenuti da u isto vrijeme kada se Bošnjaci bore za svoju autonomiju, bore se i Srbi, s tim što Srbi uz pomoć Rusije ostvaruju svoje namjere, a mi, nažalost, bivamo ugušeni i nedugo nakon toga će se desiti Berlinski kongres na kojem ćemo, poput jetima, biti ostavljeni na milost i nemilost novoj upravi. Ustvari, Berlinski kongres je od nas napravio topovsko meso za one koji su imali neraščišćene račune sa Osmanlijama, a važno je napomenuti da nas Osmanska država nije predala svojevoljno, već iz nemoći da nas zadrži u svom okrilju.

Nakon što su Turci Osmanlije poraženi u ratu sa Rusijom desio se Berlinski kongres, na kojem je Austrougarska iskoristila nemoć i lošu poziciju Osmanske države i preuzela upravu nad Bosnom. Pošto su Bošnjaci sa procesom nacionalizacije krenuli relativno kasno, u samom početku su naišli na otvorene napade od strane komšijskih naroda. Naš narod su oni svodili na vjersku kategoriju, pa je termin Bošnjak bio rijedak u upotrebi. Uglavnom je korišten termin musliman za pripadnike našeg naroda, što će nam puno naškoditi i što nas umalo nije koštalo nestanka. Krenulo se otvoreno na naš jezik, pa već 1908. godine imamo zabranu upotrebe termina bosanski jezik već se stavlja u službu termin srpsko-hrvatski jezik, sve to kao posljedica kasnog buđenja našeg naroda. Nažalost, naša braća muslimani diljem svijeta, u tom periodu, spavaju zimskim snom.

Iz svega navedenog možemo zaključiti da je period buđenja i razvoja nacionalizma naštetio ummetu, pa smo dobili iscjepkan ummet, sa puno podnacija koje su često vodile rat jedna protiv druge. Tu je i period koloniziranja u kojem smo imali slučajeve da muslimani dižu pobune protiv islamske vlasti po nagovoru zapadnih država, pa kada bi se, navodno, oslobodili od „nepravedne vlasti“, bivali bi pokoreni od istih tih mentora koji su ih na te pobune nagovarali. Islam kao društveno uređenje trpi, od tada pa do dan-danas, velike gubitke, konstantno prolijevanje krvi muslimana, jer su muslimani tada stavili naciju ispred vjere i nacionalno pitanje delegirali na prvo mjesto. To je dovelo do toga da imamo bratske države koje ratuju jedna protiv druge oko bezvrijednih stvari.

Jedini lijek za ummet jeste ponovno vraćanje na multietičnost, ali možda zbog nerealnosti takvog nečega drugi način jeste stvaranje jake nacionalne države preko koje će ostvariti svoja prava i kojoj će pružiti svoje obaveze. Ovo rješenje je za cijeli ummet, a pošto smo mi dio ummeta rješenje je i za nas. Svjedočili smo strahovitim scenama koje su se odigrale devedesetih godina prošlog vijeka, kada smo živjeli u zajednici sa komšijskim narodima, a u iluziji da smo jednaki, da smo živjeli u bratskoj zajednici sa narodima koji nam nisu nikada, pa ni tada željeli dobro. Socijalizam tog perioda doveo je do toga da su Bošnjaci skoro potpuno nestali, asimilacijom koja je bila posljedica sitnih povlastica koje su se dobijale za odricanje od identiteta. Zanoćili smo u bratstvu, a probudili se u okupiranoj zemlji. Pored visoke cijene koju smo platili, u vidu ljudskih žrtava, iz tog rata su proizišle i neke pozitivne stvari, a to je nacionalizacija našeg naroda. Hladan tuš za nas Bošnjake i skupo plaćeno osvješćivanje. I pored svega toga, ostali smo uskraćeni nekih prava koja su dobili ostali narodi koji su bili u sastavu SFRJ, pa imamo nedovršenu državu, nefleksibilnu.

Ali i pod tim okolnostima dužni smo izgrađivati obrazovne ustanove u kojima ćemo učiti i podučavati o nama samima, gdje ćemo ulagati u kvalitetne ljude, a ti ljudi su dužni, zauzvrat, svojoj djeci ostaviti sredstvo kojim će se moći, u budućnosti, štititi. Kao što rekosmo, rješenje je ponovno obnavljanje multietničke države, a ako to nije moguće onda formiranje jake nacionalne države, a u slučaju da ni to nije moguće preostaje formiranje jakih obrazovnih institucija u kojima ćemo podizati jake i kvalitetne ljude, koji su stub jedne zajednice.

 

(Studentski časopis Talib, br. 5)