Home Blog Page 32

Šta je potrebno za promjene u Sandžaku?

0

Odakle počinju promjene

Mi smo onaj dio generacije koja ima ogromnu odgovornost. Naravno, uz tu odgovornost ide i srazmjerno velika čast. Mi smo odlučili da ponesemo tešku misiju u svom vremenu, ta misija je sadržana u filtralizaciji cijelog društva i njenih činioca. Ta misija, nama lično neće donjeti nikakvo materijalno blagostanje, jer vrijeme u kome naša generacija djeluje je vrijeme askeze i velikog odricanja.

Samo oni koji su spremni da se odreknu svog ličnog blagostanja, mogu reći da spadaju u onu  kategoriju koja spašava Sandžak, Bosnu i cijeli region.

Taj rad posebno treba fukusirati na obrazovnom oplemenjenju naroda, a to je dugotrajni proces koji zahtjeva velike napore i pažljivu sistematiku.

Ne možete vi mijenjati stanje, a da vam narod ostane nepromjenjen. Ne možemo mi imati velike stvari, a da naš narod ostane neobrazovan, da se asimilira, kulturno, vjerski i na sve druge načine.

Usmjeravanje energije kroz čiste kanale

Upravo tu je Islamska zajednica u Srbiji najveći saveznik i parner našem narodu. Ona u svom obrazovnom radu kroz svoje istitucije daje: znanje, slobodu, odgoj i podiže dostojanstvo svom učeniku. To je čini bitno drugačijim faktorom od drugih.

Naravno taj proces zahtijeva zaštitu kroz političko učešće, jer svo zlo i sve opasnosti koje su se nadvile nad ovom zajednicom proizašle su iz sistema politike i od opakih učešća retrogradnih političara.

Tu je uloga političkog faktora da zajednici omogući nesmetano razvijanje potencijala, da se ide naprijed, a ne da se stagnira.

To je naš vjerski i nacionalni inters, koji treba da bude iznad dnvene politike. Upravo se tu nalazi tačka jedinstva Bošnjačkog naroda i odatle treba započeti proces šireg ujedinjenja.

Iako taj sistem politike vrlo često donosi razdore, politika se nužno treba iskoristiti da se zaštiti integritet zajednice, da tu participaciju posmatramo kao jasno opredjeljenje i odlučno preuzimanje odgovornosti.

Progres košta

Naši ljudi to, pak, vrlo često ne žele. Većina ljudi donosi mali broj odluka i ostatak ostavlja u poprilično nedefinisanom stanju i suštinskoj misaonoj praznini, što nas kao kolektiv primorava da izvršimo pritisak na ljude koji su oko nas, da valjano i naturalizovano rade, da budu produktivni a ne destruktivni.  To znači da od subjekata trebamo insistirati da jasno zauzimaju stavove, da budu za ili protiv.

Oni to doživljavaju kao pritisak. Buđenje iz sna, a ljudi ne vole biti budni. Jer budnost znači svjesnost, osvjećeni rade, rad donosi progres, a progres ovisi o sposobnosti nosioca. Kada jednom započnete taj proces, tu svaka karika dolazi do izražaja i samim tim u mnogočemu otkriva svoju stvarnu snagu, gdje sva fikcija sama sebe izgorjeva.

Djelovanje kroz dokazane organizacije

Moramo biti svjesni vrijednosti organizacije, a ona podrazumijeva da za uspjeh svakog posla mora da postoji plan, da se tačno zna šta se hoće, a ne da se eksperimentiše, da se cilj ne improvizira. U tom slučaju, nemate orijentaciju, uklapate se u skladu sa okolnostima, koje vrlo često znaju biti pogubne i beznadežne, te kao takve cijelu zajednicu vode u stanje apatije i teških poraza.

Naš plan mora biti skoncentrisan na polju ujedinjenja, jačanja našeg naroda u svim kapacitetima, pogotovo u plaformi koje vjerski i kulturno uzdižu našeg čovjeka. Na tom putu nailazimo i nailazit ćemo na velike poteškoće, različite izazove, koji nam daju svojevrsne lekcije i pouke.

Jedna od najboljih pouka jeste ta da ujedinjeni možemo mnogo, imamo šansu da budemo ozbiljan faktor i da sačuvamo sebe i izgradimo svoj identitet. Bez toga, nemamo temelje velike kuće koja u svojoj konačnoj doktrini predstavlja islam u Evropi.

 

Autor: Mujo Bećirović

Obilježen Međunarodni dan arapskog jezika na FIS-u

0

Na Fakultetu za islamske studije organizirana je manifestacija u povodu obilježavanja Međunarodnog Dana arapskog jezika. Arapski jezik je šesti službeni jezik organizacije Ujedinjenih nacija. Razlog proglašenja arapskog jezika kao svjetskog jeste što je ovaj jezik očuvao i proširio ljudsku civilizaciju i svjetsku kulturu.

Program je počeo učenjem ajeta iz Kur'ana Časnog, nakon čega se prisutnima obratio prodekan Fakulteta za islamske studije prof. dr. Mustafa Fetić. On je tom prilikom istakao značaj arapskog jezika.

„Svake godine, na ovaj dan, koji se progrlašava Međunarodnim danom arapskog jezika, a to je 18. decembar, UNESCO dodjeljuje pojedincima i grupama za njihov posvećen rad i izvanredna dostignuća, posebne nagrade, posebno iz oblasti umjetnosti, književnosti i kulture. Prostor na kojem se govori arapski jezik obihvata područje Azije i Sjeverne Afrike, tj. od Arapskog zaljeva do Atlantskog okeana. Arapski jezik u svojoj klasičnoj formi i mnogim dijalektima predstavlja globalni jezik kojim se izražavaju identiteti, vjerovanja i težnja naroda na pet kontinenata. Arapski jezik je most između kultura i praktičan način dodavanja znanja, percepcija i međusobnog razumijevanja za mir.“, kazao je prof. dr. Mustafa Fetić

Spomenuo je i nekoliko važnih karakteristika ovog jezika.

„Prvo, ovo je jezik Časnog Kur'ana. Drugo, arapski je geostrateški jezik koji povezuje tri kontinenta: Aziju, Evropu i Afriku, S historijske strane, tu je Srednji istok na kome su objavljene tri velike nebeske monoteističke religije, islam kršćanstvo i jeduizam. Arapski jezik je peti jezik svjetske kulture. Arapski jezik je jedan od najviše spomenutih jezika semitske porodice, kulture i longvistike. Njime aktivno komunicira preko 430 miliona ljudi. Arapski jezik se aktivno govori u više od 60 država svijeta i arapski jezik se piše s desna na lijevo. Još jednom zahvala svima koji su učestvovali u ovoj lijepoj organizaciji, posebno profesorima i njihovim studentima.“

Ovaj Dan arapskog jezika je poziv za promovisanje kulturne i jezičke raznolikosti svijeta kao ključnog elementa kulturnog bogatstva čovječanstva.

Na FIS-u održana tribinu na temu religijske filozofije

0

U organizaciji Mešihata IZ-e u Srbiji i Fakulteta za islamske studije u amfiteatru FIS-a upriličena je tribina na temu: “Religijska filozofija i filozofija religije na razmeđu istočne i zapadne civilizacije – univerzalne vrijednosti abrahamovskih religija”. Na tribini su govorili: gost iz Crne Gore, spiritualni inicijator Milo Šćekić, te hfz. prof. dr. Almir Pramenković.

Odlomak iz Časnog Kur’ana na početku je proučio hfz. dr. Haris ef. Hadžić. U svom obraćanju hfz. prof. dr. Almir Pramenković podvukao je važnost učenja kao prvog imperativa u islamu.

“Prva riječ u Časnome Kur’anu bila je upravo:”Uči u ime tvoga Gospodara”. Nije to nikakva slučajnost. To je u punom skladu sa općom koncepcijom islama, u kojoj se nauci pridaje veliki značaj. Bio je to nagovještaj i upozorenje odmah na početku Objave na veliku ulogu nauke na primjenu i razvoj opće ljudske misli. Time je jasno rečeno da bez nauke čovjek ne može izvršiti svoje misije i opravdati svoje postojanje. Učenje koje Kur’an označava oznakom: “U ime Tvoga Gospodara”, bismo mogli na drugi način izraziri riječima: u ime općih ljudskih vrijednosti, jer je Bog izvor i zaštitnik tih vrijednosti. U ime Boga znači za dobro čovjeka i društvo”, kazao je hfz. prof. dr. Pramenković.

Spiritualni inicijator Milo Šćekić govorio je o važnosti religioznosti kroz životni tok. Svete knjige odvojiće nam dobro od zla.

“Kada bi se ljudi okrenuli svetim knjigama – shvatili bi da su religije gotovo identične. Naše vrijeme je vrijeme idealizovanih kultura. Živimo ono što slušamo često – pa moramo izgraditi mehanizam istančanosti da jasno klasificiramo i odvojimo dobro od zla”, kazao je Šćekić.

Svako znanje beskorisno je ukoliko ukoliko se iz njega isključi suštinsko poimanje ajeta: “Uči”.

“Znanje je svjetlo koje može biti beskorisno ukoliko se ne primjeni princip: “Uči u ime Gospodara koji stvara”. Danas pokušavaju odvojiti znanje od Boga i vjere. Šta je čovjek, pitamo se? On je biće koje nezaustavljivo traga šta je, zapravo? Svojim postupcima može dotaći samo dno, ili se izdići u nebeske visine. Do njega je”, kazao je Šćekić.

Da bi religioznost u srcu čovjeka uvijek bila jaka – potrebno ju je stalno zalivati, paziti i njegovati kako ne bi uvehla.

“Dok god je u jednom čovjeku jači fizički čovjek nego li duhovni čovjek – vjera je na gubitku. U atmosferi straha može nastati samo mržnja, zato se moramo bliže upoznavati i bolje međusobno držati. Čovjek jeste religiozno biće, ali se ta klica mora cijelog života njegovati, paziti, zalivati – kako ne bi uvehlo i nestalo”, dodao je Šćekić.

Na FIS-u promoviran 13. po redu časopis “Islamska misao”

0

U Amfiteatru Fakutleta za islamske studije u Novom Pazaru održana je promocija naučnog časopisa “Islamska misao”. Kao godišnjak – već punih 13 godina raduje čitalačku publiku koja je ljubitelj čiste islamske misli. Autori naučnih radova krem su teološke akademske elite Sandžaka, a “Islamska misao” od prvog dana prepoznata je kao jedan od najvrijednih projekata Islamske zajednice.

Član UO FIS-a dr. Hajrudin Balić ističe da je ovaj naučni časopis odličan poligon mislećim ljudima, naučnicima, teolozima i muderisima.

U jednom štivu, ističe hfz. dr. Almir Pramenković, nalazi se osnova postavki vjere svakom znatiželjnom koji o svojoj vjeri želi izučavati.

Različite oblasti su zastupljene – svaka bitna na svoj način. Kao poseban skup životnih i teoloških oblasti, “Islamska misao” čini potpunu sintezu između vjerskog, duhovnog i društvenog poimanja – poruka je prodekana FIS-a prof. dr. Mustafe Fetića.

Predsjednik Mešihata IZ-e u Srbiji muftija dr. Mevlud ef. Dudić obratio se prisutnima. FIS, poručuje, od prvog dana svjetiljka je Sandžaka, pa je kao takav bio pokretač i inicijator da Novi Pazar postane univerzitetski grad.

Tom prilikom pozvani su i drugi autori da se uključe u idućim izdanjima. “Islamska misao”, složni su prisutni, štivo je koje treba imati svaka muslimanska kuća.

SANA

Sve što se desilo, sa svrhom se desilo

0

Da je taj i taj živ…

O ovoj temi postoje dvije vrste ajeta. U prvu vrstu spada ovaj ajet iz sure El-Hadid:

مَا أَصَابَ مِن مُّصِيبَةٍ فِي الأَرْضِ وَلاَ فِي أَنفُسِكُمْ إِلاَّ فِي كِتَابٍ مِّن قَبْلِ أَن نَّبْرَأَهَا إِنَّ ذَلِكَ عَلَى اللهِ  يَسِيرٌ

Nema nevolje koja zadesi Zemlju i vas, a koja nije, prije nego što je damo, zapisana u Knjizi, – to je Allahu, uistinu, lahko. (El-Hadid, 22)

Dakle, sve što se desilo je odredba od Allaha. Moralo se tako desiti i nikako drugačije. Ne možete reći za nekoga ko je umro mlad: „Šteta. Bio je tako mlad. Imao je cijeli život pred sobom.“ Nije imao cijeli život pred sobom. Nije imao više ni dana pred sobom. Njegov boravak na Zemlji je trajao koliko je trebalo. Toliko mu je određeno i niko mu nije moga produžiti život. Moj boravak na Zemlji je određen. Tvoj također. Na groblju ćete naći da na nekim nadgrobnim spomenicima piše: „1901-2013.“, a na nekima piše: „2013-2013“. Allahova je odredba koliko će ko ostati na Zemlji. Zbog toga, ne možete reći: „Da je živ taj i taj…“ Nije mogao biti živ, nikako! Jer, odluka o njemu je zapisana mnogo prije njegovog rođenja i tu nema promjene.

Na drugom mjestu Uzvišeni kaže:

مَا أَصَابَ مِن مُّصِيبَةٍ إِلاَّ بِإِذْنِ اللهِ

Nikakva nevolja se bez Allahove volje ne dogodi… (Et-Tegabun, 11) – tj. nećeš biti meta nijedne strijele poteškoće, osim uz Allahovu dozvolu.

A pogledajte kako lijepo govore vjernici:

قُل لَّن يُصِيبَنَا إِلاَّ مَا كَتَبَ اللهُ لَنَا

Reci: ‘Dogodit će nam se samo ono što nam Allah odredi… (Et-Teuba, 51)

Iskušenja su za nas, ne protiv nas

Obratite pažnju. Nije korištena čestica ‘alejna, već lena. Nevjerovatno! To u potpunosti mijenja značenje ajeta: Neće nas pogoditi nijedna poteškoća, osim onoga što je Allah odredio za nas. Kada govorite o poteškoćama, podsvjesno ih doživljavate kao prijetnju, kao nešto što je usmjereno protiv vas i protiv čega se treba boriti. Međutim, ovaj ajet kaže da to Allah nije propisao protiv nas, već za nas.

هُوَ مَوْلاَنَا

…On je naš zaštitnik.’ (Et-Teuba, 51)

Hvala Allahu.

Tako se vjernik ophodi prema poteškoćama. Čak i kada je teško, on zna da je to Uzvišeni Allah propisao za njega.

Postoji nemali broj ajeta koji govori o izvoru i razlogu poteškoća na koje insani nailaze.

A šta će tek biti kad ih, zbog djela ruku njihovih, pogodi kakva nesreća… (En-Nisa, 62)

Kakva god vas bijeda zadesi, to je zbog grijehova koje ste zaradili. (Eš-Šura, 30)

Dakle, Uzvišeni Allah kaže da poteškoće ne dolaze samo zato što je Allah odlučio dodijeliti ih nekom Svom robu, već i zato što ih je taj rob zaradio svojim grijesima. Kako pomiriti ove dvije vrste ajeta? Da li se musibeti dešavaju zbog naših grešaka, ili se dešavaju zato što Uzvišeni Allah tako određuje, bez obzira na grijehe ili stepen pobožnosti? Ovdje moramo uzeti u obzir nekoliko veoma bitnih stvari.

Sudbina i sloboda izbora

Prvo, Allah, dželle šanuhu, nikada ne kaže: Kul­ / Reci, kada govori o tome da su ljudi sami krivi za musibete (sa jednim izuzetkom u suri Ali Imran). Drugim riječima, nije na nama da kažemo drugima da su ih musibeti zadesili zbog toga što su griješni. Ne možete nekome reći: „Dijagnosticiran ti je rak zato što ne klanjaš redovno! Eto zbog toga te je snašao musibet!“ Nije na vama da tako razgovarate. Nije na vama da sudite ko je zašto iskušan. Sa druge strane, nakon što su se ashabi čudili: „Kako nam se desio ovaj poraz na Uhudu?!“, Poslaniku, alejhisselam, je naređeno: Reci: ‘To je zbog djela ruku vaših!’ O čemu se, zapravo, radilo? Vjernici su dobijali bitku. Pobjeda je bila na dohvat ruke. Mušrici su se dali u bijeg. Tada su neki strijelci, koji su čuvali leđa muslimanima, napustili svoje položaje, čime su otvorili prostor za napad mušrika. To je preokrenulo ishod Bitke na Uhudu. Mušrici su pobijedili, a veliki broj vjernika je izgubio život. Ovim ajetom im se poručuje: „Nemojte kriviti Allaha! Vi ste napustili svoje položaje. Morate preuzeti odgovornost za svoje postupke.“

Ovo je glavna pouka citiranog ajeta – nemojte svoju krivicu prebacivati na Allaha. Vozite dvostruko većom brzinom od ograničenja, pa zbog neprilagođene brznine doživite saobraćajnu nesreću i kažete: „Sudbina… Allah je htio da se ovako dogodi.“ Ne govorite tako. Ti nisi poštovao ograničenje. Ti si vozio kao manijak. Zato, krivi samog sebe.

Kakva god vas nesreća zadesi, to je zbog djela vaših ruku. (Eš-Šura, 30)

 

 

 

Autor: Nouman Ali Khan

Preveo: Senad Redžepović

Dodjela indeksa brucošima akademske 2022/2023. godine

0

Na Fakultetu za islamske studije 26.10.2022. organizirana je dodjela indeksa brucošima. Dodjeli je prisustvovao predsjednik upravnog odbora FIS-a muftija dr. Mevlud ef. Dudić i članovi upravnog odbora: hfz. prof. dr. Almir Pramenković i prof. dr. Hajrudin Balić.

Muftija Dudić je tom prilikom poručio studentima da se od njih očekuje da budu najbolji u svemu: “Svakako, ovo je nova faza u vašem životu. Ono što je iza vas je nešto što je lakše i jednostavnije. Postali ste akademski građani, studenti. Kad god vas neko pita gdje studirate, recite da studirate na islamskom fakultetu. Nemojte prihvatiti da vas neko isprovocira, pa da vas upoređuje sa nekima drugima i drugačijima. Elita jednog naroda se odlučuje da studira na elitnom fakultetu – islamskom fakultetu. Da, za početak je to dovoljno, ali samo za početak. Jer, ako ste došli da se samo prošetate kroz fakultet i ovu zgradu, onda ste promašili. A ako ste došli da prođete kroz tri faze: start, work, publish – da se upišete, registrujete i krenete; da marljivo radite, učite, studirate i stičete korisna znanja, te da biste na kraju završili i diplomirali – onda ste na pravome mjestu.”

Naglasio je da studentima ništa ne može biti bitnije i preče od prisustva nastavi, te da se moraju truditi da stiču korisna znanja.

Predstavnici Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini obišli Fakultet za Islamske studije u Novom Pazaru

0

Uprava FIS-a, prof. dr. Mevlud Dudić i prof. dr. Hajrudin Balić 18.10.2022. godine  primili su delegaciju Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini koju su sačinjavali mr. Seid Eminović iz Uprave za obrazovanje, kao i profesori Fakulteta Islamskih nauka u Sarajevu hfz. doc. dr.  Kenan Musić i prof. dr. Almir Fatić. U srdačnom razgovoru bilo je riječi o dosadašnjoj saradnji bratskih Fakulteta. Gosti su se upoznali sa novinama na Fis-u, izrazivši spremnost za unapređenje saradnje u cilju postizanja boljih rezultata na naučno edukacijskom polju u Islamskoj zajednici.

Kenan Musić održao tribinu

Druženje i bratski razgovori su nastavljeni obilaskom zgrade sala gdje se održava nastava, kao I biblioteke I čitaone Fis-a, a krunu posjete predstavljala je tribina koju je održao ugledni daija  hafiz Kenan Musić pred  studentima i muderisima Fis-a.

Dr. Pramenković na simpoziju o rah. Aliji Izetbegoviću u Ankari

0

U organizaciji Anadolu Vakfi na Gazi Univerzitetu u Ankari 19. oktobra 2022. godine održan je simpozij o rahm. Aliji Izetbegoviću, prvom predsjedniku predsjedništva Bosne i Hercegovine, čime je obilježena devetnaestogodišnjica od njegove smrti.

Među učesnicima iz Sarajeva, Konje i Istanbula, učešće je uzeo i prof. dr. hfz. Almir ef. Pramenković radom na engleskom jeziku na temu: “Principi poštivanja različitosti i tolerancije: Temelji mira i sigurnosti u razumijevanju Alije Izetbegovića.”

(SANA)

Sjednica Naučnonastavnog vijeća na Fakultetu za islamske studije

0

Na Fakultetu za islamske studije je 17.10.2022. godine je održana sjednica Naučnonastavnog vijeća pod predsjedavanjem Uprave na čelu sa muftijom prof. dr. Mevludom Dudićem.
Tom prilikom je uručena zahvalnica dosadašnjem dekanu prof. dr. Enveru Giciću.
Između ostaloga je razmatran opšti uspjeh studenata kao i početak i plan za nastupajuću akademsku godinu.
Muftija prof. dr. Mevlud Dudić je upoznao članove Vijeća o aktivnostima vezanim za akreditaciju Fakulteta za islamske studije.
Na sjednici je dogovorena promocija tek izašlog posljednjeg broja „Islamske misli“.

Imenovana nova uprava Fakulteta za Islamske studije

0

Na vanrednoj proširenoj sjednici Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, održanoj 26.09.2022. godine, nakon isteka drugogmandata dekana Fakulteta za islamske studije dr. Envera Gicića, Mešihat je imenovao tročlanu Upravu Fakulteta na čelu sapredsjednikom Upravnog odbora FIS-a muftijom prof. dr. Mevlud ef. Dudićem, a čiji su članovi prof. dr. hfz. Almir Pramenković i prof. dr. Hajrudin Balić, na period od godinu dana.

Ovom prilikom, izražena je zahvalnost i priznanje Mešihata dr. Giciću na ostvarenim rezultatima na polju razvoja infrastrukturei kvaliteta rada Fakulteta. Na prijedlog muftije Dudića, dr. Gicićje imenovan na mjesto savjetnika predsjednika Mešihata za odnose sa arapskim svijetom.