O značaju, ulozi i koristima učenih ljudi govore Kur'an i Sunnet. U jednom kur'anskom ajetu ae kaže:
{ألم تر أن الله أنزل من السماء ماء فأخرجنا به ثمرات مختلفاً ألوانها و من الجبال جُددٌ بيضٌ و حُمرٌ مختلفٌ ألوانها و غرابيبُ سوُدٌ و من الاس والدوابِّ والأنعام مختلفٌ ألوانه كذلك إنما يخشى الله من عباده العلماء إن الله عزيزٌ غفورٌ}
„Zar ne znaš da Allah s neba spušta vodu i da Mi pomoću nje stvaramo plodove različitih vrsta; a postoje brda bijelih i crvenih staza, različitih boja, i sasvim crnih. I ljudi i životinja i stoke ima, isto tako, različitih vrsta. A Allaha se boje od robova Njegovih – učeni. Allah je, doista, Silan i On prašta.“ (Fatir, 27-28)
Da bismo u potpunosti razumjeli ovaj ajet moramo protumačiti jezička značenja određenih riječi. Tako riječ hašjetun (bojati se) označava bojaznost na najvišem nivou, a najveći efekat se postiže kada se zna od čega se treba bojati i zato je Allah spomenuo učene ljude koji znaju od čega se plaše.
Riječ eldžudedu, jednina džuddetu, znači: način, put, trag, staza.
Može značiti i linije. U mnogim rečenicama ova riječ ima značenje linija koje se razlikuju od ostatka boja.
Na kraju možemo dati definiciju riječi džudedun, a to su linije i pruge koje se nalaze na vrhovima planina koje se po svojoj boji razlikuju od boje brda.
Riječ garabib ima značenje nečega što je previše crno, kao što je crna čavka. Kaže Dževheri da riječ garabibu ima značenje nečega što je previše crno.
Tumačeći ove ajete, Ibnu Kesir u svome „Muhtesaru“ kaže: „Uzvišeni Bog ukazuje na Svoje savršenstvo u stvaranju svih stvari koristeći vodu kao osnovu u stvaranju svih stvari, spuštajući je sa neba, pomoću koje izlaze iz zemlje različite biljke i plodovi, različitih ukusa, boja i mirisa. Kada se govori o raznolikosti biljaka moramo spomenuti da te različitosti postoje i kod ljudi, i to u velikom obimu, pa na primjer Berberi i Habuši su previše crni, dok Sicilijanci i Rimljani su previše bijeli, dok su Arapi nešto između toga. Ali Hindusi su iznad ovih spomenutih boja. Allah je stvorio i životinje kojih ima mnogo vrsta, različitih boja i profila.“ Ibnu Kesir, tumačeći ajet: „Allaha se boje od robova Njegovih učeni ljudi“, kaže: „Zaista se Allaha boje iskrenom i potpunom bojaznošću učenjaci koji su Ga spoznali, jer što je god spoznaja potpunija i kompletnija, bojaznost biva veća i veća.“ Tumačeći ove ajete, Ibnu Abbas kaže: „To su oni koji znaju i oni koji su spoznali Božju svemoć nad svim stvorenjima.“
Ajeti koji upućuju na naučne činjenice
Uzvišeni Allah je u ovom ajetu spomenuo jedan broj naučnih činjenica od kojih su sljedeće:
– U ajetu se govori o spuštanju kiše i činjenicama vezanim za taj složeni proces, što upućuje na nauku koja se bavi izučavanjem klime i klimatskih pojava.
– Ajet govori o biljkama i plodovima što upućuje na biologiju i poljoprivredu.
– Ajet govori o brdima i bojama koje se nalaze po brdima i stijenama, a to su određene rude koje su uočljive kao vene na rukama, ovi ajeti upućuju na nauku koja se zove geologija.
– U ajetu se govori o vrstama ljudi i o njihovim razlikama, što upućuje na nauku koja se zove nauka o ljudskim vrstama – antropologija.
– Ajet obuhvata vrste životinja, a to je nauka koja se zove zoologija. Ajet se završava: „A Allaha se boje od robova Njegovih – učeni, Allah je, doista, Silan i On prašta.“ (Fatir: 27-28). Ajet ukazuje na rezultat vjerovanja u Stvoritelja, a to je bogobojaznost koja se ostvaruje tokom izučavanja i studiranja, jer svaki učenjak ako u ime Boga izučava, radilo se to o geologiji, antropologiji, biologiji, zoologiji i drugim vrstama nauke postići će i dostići efekat bogobojaznosti jer svaka nauka otkriva i vodi čovjeka Božjem savršenstvu i jednoći.
Zato i mislim da su učenjaci poput fizičara, hemičara, astronoma, geologa, antropologa, biologa, psihologa, filozofa i drugi, ljudi koji su najviše spoznali Božju moć i snagu. Ako pogledamo u biografiju bilo kojeg velikog učenjaka, ne možemo reći svi, ali većina su bili vjernici i da im je ponuđen islam onakav kakav u stvari jeste – originalan i savršen, ne bi se dvoumili. Primjeri tih učenjaka su: Njutn, Ajnštajn, Kepler, Leonadro Davinči i mnogi drugi. To su bili učenjaci koji nisu izučavali da bi stekli bogatstvo i ugled, već njihov motiv i satisfakcija bila je otkrivanje Božjih tajni u stvaranju, njihova ubjeđenja su bila ispunjena imanom.
Kaže čuveni fizičar Arno A. Penzias, dobitnik Nobelove nagrade 1978. godine, jedan od otkrivača pozadinskog mikrotalasnog zračenja, u pogledu uspjeha velikog fizičara Keplera: „Zaista nije Kopernik uzrok Keplerovih dostignuća, nego ubjeđenje njegovo da je Bog stvorio zakone u prirodi, a kada se to shvati onda je sve lako.“
U Keplerovo doba ljudi su bili ubijeđeni da se zakoni koji upravljaju Zemljom razlikuju od zakona koji upravljaju Kosmosom. Ali, Kepler je bio sasvim drugog ubjeđenja. Njegovo ubjeđenje je bilo jasno – Bog je taj koji je stvorio Kosmos, On je Jedan, On je Allah i On je taj koji je uspostavio iste zakone na Zemlji i u Kosmosu, i te zakone prilagodio uslovima planeta. Njegov doprinos na polju matematike, aritmetike, geometrije i astronomije, a pogotovu po otkrivanju tri zakona planetarnog sistema, nezaobilazan je.
U ovom našem istraživanju navest ćemo najpoznatije učenjake, zatim ćemo citirati njihove izjave koje svjedoče i upućuju na činjenicu da su svi bili vjernici, a njihove riječi živjet će do Sudnjega dana, upozoravajući da je samo Jedan Bog, apsolutni Vladar i Gospodar Zemlje i Kosmosa.
Rogen Becon (1220-1292)
Jedan od čuvenih učenjaka medicinara, porijeklom iz Engleske, kroz svoja izučavanja pokazao je visok stepen vjere u Boga. Osnivač je eksperimentalne metode dokazivanja, svakako zaslužan za razvoj „eksperimentalne nauke“. Poznat svima po pronalascima, kao što su: vozovi na paru, automobili, avioni, dizalice, viseći mostovi itd. Dakle, dao je svoj veliki doprinos razvoju nauke. Čuven je njegov citat u kome kaže: „Nauka nikada neće doći u kontradiktornost sa vjerom, uloga nauke je da razbije i otjera sve predrasude i sumnje kod ljudi i da im pomogne da kroz naučna otkrića dođu do spoznaje Uzvišenog Boga.“
Francis Bacon (1561-1626)
Poznat po svojim otkrićima i poznatoj metodi dokazivanja. Poznavali su ga kao izuzetno dobrog vjernika u Jednog Boga. Poznata je njegova izreka: „Zaista filozofija kao nauka poslije Božjeg govora (Kur'ana) može se smatrati zaštitnikom i čuvarem ljudi od zaostalosti i svakojakih ubjeđenja i filozofija uvijek služi kao pomagač ljudima u spoznaji Uzvišenog Boga.“
Galileo Galilei (1564-1642)
Jedan od čuvenih učenjaka koji je dao svoj veliki doprinos razvoju astronomije i drugih nauka. Prvi je upotrijebio teleskop, promatrajući Kosmos. Dao je veliki doprinos ustanovljenju mišljenja da je Zemlja okrugla. Otkrio je mračna područja na Mjesecu, kao i brda i doline na njemu. Bio je vrlo pobožan čovjek. Poznati su njegovi citati, kao npr: „Zaista sav intelekt koji postoji u čovjeku i svi organi kojima se koristi nagrada su od Boga čovjeku i dužnost mu je da ih iskoristi na najbolji način.“
Poznati su stavovi Galilea da je nauka dokazala da je priroda produkt Božje svemoći dat čovjeku na raspolaganje i korišćenje.
Fascinantne je izjava Galilea: „Priroda je knjiga ispisana od strane Boga Uzvišenog.“
Galileo eksplicite ukazuje na povezanost između vjere i nauke i dodaje da nikada ne može doći do kontradikcija između njih, ukazujući da je izvor nauke Bog Uzvišeni.