Vijesti

Uloga čovjeka u islamu

Islam kao sistem života ne pravi razliku između religioznog i vanreligioznog područja života. U njemu vjera prodire  kroz sva područja života bez izuzetka, počevši, shodno hadisu Poslanika a.s., od najnižeg zahtjeva za uklanjanjem prepreke na putu, pa do najviših stupnjeva veličanja Uzvišenog Gospodara.

Ako se zapitamo zašto je to tako, odgovor bi bio sljedeći: sveobuhvatnost kur´anskih propisa o ponašanju čovjeka u svim sferama njegovog duhovnog i svjetovnog života rezultat je položaja kojeg Kur`an čovjeku daje na Zemlji. A sada da vidimo kakav je to položaj i šta je, ustvari, po Kur`anu zadatak čovjekov na Zemlji.

Kada govorimo o ovoj temi ne možemo a da ne citiramo određene ajete koji eksplicitno razmatraju i daju smisao i svrhu stvaranja čovjeka na Zemlji, i to sa stanovišta filozofije i sa stanovišta Kur`ana.

 

{و ما خلقت الجنّ والإنس إلاّ ليعبدون ما أريد منهم من رزق و ما أريد أن يطعمون إنّ الله هو الرزّاق ذو القوّة المتين} الذّاريات 56

 

„Džinove i ljude sam stvorio samo zato da Mi se klanjaju, Ja ne tražim od njih opskrbu niti želim da Me hrane, opskrbu daje jedino Allah, Moćni i Jaki.“ (Ad-Darijat, 56-58)

 

U ovom kontekstu treba razmatrati položaj čovjeka kao najsavršenijeg bića na Zemlji. Upravo zato je čovjek zadužen da izvrši određene zadatke, što se vidi iz položaja kojeg mu Kur´an daje, a to je da je sve stvoreno na Zemlji radi čovjeka i da je Uzvišeni podvrgao čovjeku zakone Kosmosa i Zemlje i olakšao mu život na njoj, jer mu je dao ulogu  da bude Božiji namjesnik na Zemlji i da mu je Uzvišeni udahnuo od Svog Duha.

 

{هو الذي خلق لكم ما في الأرض جميعاً}بقرة28

 

„On je Onaj koji je za vas (radi vaše koristi) stvorio sve što je na Zemlji.“ (Bekara, 28)

 

{ألم ترأنّ الله سخّر لكم ما في الأرض}الحج 65

 

„A zar ne vidiš da vam je Allah  podvrgao sve što je na Zemlji.“ (Hadždž, 65)

 

{و سخّر لكم ما في الأرض جميعاً إنّ في ذلك لآيات لقوم يتفكّرون} الجاثية 13

 

„I podvrgao vam je što je na nebesima i na Zemlji; sve je od Njega. Zaista u tome ima znakova za narod koji razmišlja.“ (Džasija, 13)

 

Da još jednom postavimo pitanje zašto je to učinjeno, zbog čega je Zemlja stvorena, zbog čega  je Kosmos stvoren?

Odgovor bi još jednom bio zbog uzvišene uloge čovjeka na Zemlji, a ta uloga se ogleda u upravljanju i sprovođenju reda na njoj, a također u iskrenom i poniznom ponašanju i vladanju čovjeka na Zemlji i neremećenju Božijih zakona mizana (pravde) među Njgeovim stvorenjima. Analizirajući ovu časnu ulogu čovjeka na Zemlji, zaključujemo koliko je ona važna, teška i odgovorna. Čovjek je dužan da izučava Božije zakone i da ih koristi prilikom svoje uloge i da se usavršava materijalno i duhovno.

Da bi čovjek mogao uspješno vršiti svoju ulogu na Zemlji, Uzvišeni mu je dao djelić Svog božanskog Duha. Dao mu je božansku iskru i inteligenciju pomoću koje vlada Zemljom i svijetom. Snagom ovog duha koji je u njemu, čovjek je u stanju da bude Božiji namjesnik koji treba da upozna zakone Kosmosa i Zemlje i da na taj način upoznaje te zakone i podređuje ih sebi i svojim potrebama.

Kaže Uzvišeni:

 

فإذا سويته ونفخت من روحي فقعوا له ساجدين}

 

„Kada ga budem harmonično oblikovao (čovjeka )i u njega udahnuo od Svog Duha, padnite ničice pred njim.“ (Hidžr, 29)

 

Tumačeći ove ajete, da se primijetiti i shvatiti da je Svevišnji nakon stvaranja i oblikovanja čovjeka udahnuo mu dušu, tj. dao mu život.

A sada ćemo citirati ajet koji na najjasniji način izražava kur`ansko shvatanje položaja i uloge čovjeka.

 

{وابتغ فيما آتاك الله الدار الآخرة و لا تنس نصيبك من الدنيا و أحسن كما أحسن الله إليك و لا تبغ الفساد في الأرض إنّ الله لا يحبّ المحسنين} القصص

77

„I traži s onim (s dobrima) što ti je Allah dao buduće stanište (Ahiret), a ne zaboravi svoj udio na ovom svijetu. Čini dobro (drugima) kao što je Allah učinio tebi dobro. Ne traži smutnje po Zemlji. Zaista, Allah ne voli smutljivce.“ (Kasas, 77)

 

Islam traži od ljudi da žive životom dostojnim čovjeka, kao namjesnika Božjeg na Zemlji. Stoga proizilazi da čežnja za boljim životom, kako u materijalnom tako i duhovnom smislu, jeste svakako ljudska dužnost koja je Bogom data čovjeku. Dakle, islam je religija progresa, čvrstine, nepokolebljivosti, ustrajnosti. On je vjera čiste namjere, vjera čvrstih ubjeđenja, vjera principa. U islamu čovjek ima svoje dužnosti i obaveze. Dužnosti čovjeka u islamu mogle bi se klasifikovati u tri kategorije: dužnosti prema Uzvišenom Gospodaru, zatim prema sebi i prema ostalim ljudima i zajednici kao cjelini.

Kada govorimo o dužnostima čovjeka prema Uzvišenom Gospodaru, onda moramo reći da se te dužnosti manifestuju kroz ono što se u islamskoj teologiji naziva imanskim i islamskim šartima, tj. šehadetom, izvršavanjem namaza, posta, dijeljenjem zekata i obavljanjem hadža.

Druga kategorija dužnosti, koja je svakako vrlo bitna i važna, ukazuje na dužnosti čovjeka prema sebi i svom načinu života.

Citirat ćemo par ajeta koja u ovom kontekstu govore i ocrtavaju načine ljudskog života koji se ne kose sa Božjim odredbama i uputstvima.

 

{و انفقوا في سبيل الله و لا تلقوا بأيديكم إلى التهلكة و احسنوا إن الله يحب المحسنين}بقرة 195

 

 „I trošite svoj imetak na Božijem putu i nemojte se vlastitim rukama bacati u propast; i činite dobra djela, jer Allah zaista voli one koji čine dobra djela.“ (Al-Bekara, 195)

{يا أيهاالذين آمنوا لا تأكلوا أموالكم بينكم بالباطل إلاّ أن تكونتجارة عن تراض منكم ولا تقتلوا أنفسكم إنّ الله كان بكم رحيماً} النساء 29

 

„Ne jedite međusobno svoje imetke na nedozvoljen način, osim kada je u pitanju trgovina s vašim međusobnim sporazumom; i ne činite samoubistva; zaista je Allah milostiv prema vama.“ (An-Nisa, 29)

 

{يا بني آدم خذوا زينتك عند كلّ مسجد و كلوا واشربوا و لا تسرفوا إنه لا يحبّ المسرفين} الأعراف 31

 

„O sinovi Ademovi, oblačite se pristojno pri molitvi, jedite i pijte, ali ne pretjerano, jer Allah ne voli one koji pretjeruju.“ (Al-A`raf, 31)

 

 {يا أيها الذين آمنوا إنما الخمر والميسر والأنصاب والأزلام رجس من عمل الشيطان فاجتنبوه لعلكم تفلحون، إنما يريد الشيطان أن يوقع بينكم  العداوة والبغضاء في الخمر والميسر و يصدّكم عن ذكر الله و عن الصلاة فهل أنتم منتهون} المائدة 91

 

„O vjernici, zaista su vino (alkoholna pića), kockanje, kipovi, strelice (za gatanje) nečista djela šejtanova. Klonite se toga da biste se spasili. Šejtan želi da pomoću vina i kocke unese među vas neprijateljstvo i mržnju i da vas od sjećanja na Allaha i od obavljanja molitve odvrati. Pa hoćete li se okaniti?“ (Al-Maida, 90-91)

 

Nastavit će se…

Leave a comment