PITANJE: Kojoj vrsti bolesnika je dozvoljeno da u toku mjeseca Ramazana ne posti?
ODGOVOR: Uzvišeni Allah dž.š. govoreći o postu kaže: „… a onaj ko od vas bude bolestan ili na putu neka naposti isti broj dana“, takođe kaže Uzvišeni: „Allah dž.š. želi da vam olakša, a ne želi da vam oteža.“
Iz citiranih ajeta se jasno razumije da bolesnik i osoba koja je na putu (musafir) imaju pravo ne postiti u toku mjeseca posta.
Postavlja se pitanje kojim bolesnicima ili kojim vrstama bolesnika je dozvoljeno da ne poste? Odgovor na ovo pitanje, nažalost, ne daju imami, niti profesori medrese. Oni mogu samo usmjeriti na one koji daju odgovore na ovakva pitanja, to jest, na stručna medicinska lica (ljekare) koji najbolje poznaju prilike bolesnika i njegove mogućnosti, kao i to šta njegov organizam može podnijeti, a šta mu nanosi poteškoće i komplikacije u zdravstvenom stanju. Stoga je dužnost bolesnoj osobi konsultovati ljekara, ali pod uslovom da se radi o povjerljivom licu koje neće osobu prevariti i neće je nagovoriti na neposlušnost njenom Gospodaru koji joj naređuje post.
Zato ovom prilikom i ne možemo reći koji su to bolesnici oslobođeni od posta, što znači da svako onaj ko osjeća da mu post škodi ili se boji da će mu post naškoditi, jer je već bolestan, treba konsultovati ljekara i ukoliko on procijeni da post zaista negativno utiče na liječenje tog bolesnika dužan ga je poslušati, bez obzira što bi bolesnik možda više volio da posti makar se njegovo stanje i pogoršalo. Svrha ovog, kao i drugih propisa nije da čovjeku donesu tegobe, komplikacije i pogoršanje zdravstvenih prilika, već im je svrha da čovjek sam sebi pomogne i olakša izvršavanjem tih propisa.
PITANJE: Kako da postupi u mjesecu Ramazanu žena koja je gravidna (u drugom stanju) ili je u fazi dojenja novorođenčeta?
ODGOVOR: Žena koja je gravidna (u drugom stanju), pogotovo ako se radi o zadnjoj fazi trudnoće, gdje postoji realna vjerovatnoća da post negativno utiče na njeno zdravlje ili na razvoj djeteta čije se rođenje očekuje, dužna je konsultovati ljekara čija je to specijalnost i čuti njegovo mišljenje i ne samo čuti, već i poslušati ga, bez obzira da li se radilo o strahu za zdravlje djeteta ili strahu za lično zdravlje trudnice. Što znači da, ako ljekar kaže da će post štetiti nekome od njih dvoje (trudnici ili djetetu), takvoj ženi jeste dozvoljeno da ne posti i ona će, kada joj se pruži mogućnost, te dane nadoknaditi. Takvu olakšicu ima i žena koja je u periodu dojenja djeteta, te se boji da će njen post negativno uticati na ishranu djeteta i pogoršati mu zdravlje.
Kada se govori o nadoknađivanju propuštenih dana posta od strane žene koja je u drugom stanju ili je u periodu dojenja, kod islamske uleme nalazimo razliku da li se radi o strahu za svoje zdravlje ili strahu za zdravlje djeteta, pa ako se radi o strahu za zdravlje majke ona će, prema mišljenju većine, biti dužna samo napostiti, nadoknaditi dan za dan. Međutim, ako se radi o strahu za zdravlje djeteta tu nalazimo različita mišljenja. Većina smatra da će takva žena biti dužna samo napostiti, drugi smatraju da će dotična napostiti dan za dan i plus dati u visini sadekatu-l-fitra za svaki propušteni dan posta, a ima i onih koji smatraju da će dotična osoba biti dužna samo da za svaki dan propuštenog posta nahrani po jednog siromaha ili plati fidju (za svaki dan izdvoji u visini sadekatu-l-fitra). Ovo zadnje mišljenje od savremene uleme zastupa i sam dr. Jusuf el-Karadavi, pravdajući svoj stav time što ima žena koje rađaju svake druge godine i neprestano su u fazama ili trudnoće ili dojenja, što znači da nemaju mogućnosti da poste, pa ukoliko im se ne bi dala mogućnost da propuštene dane nadoknade fidjom (plaćanjem za svaki dan u visini sadekatu-l-fitra) otežalo bi im se, jer bi se dovele u situaciju da im se nagomila nekoliko propuštenih mjeseci posta koje one moraju nadoknaditi, što nimalo nije lako (Fetava muasire, 302 str., 1. dio)
PITANJE: Da li gledanje u nedozvoljeno na TV-u, novinama (časopisu), ulici i sl. utiče na post?
ODGOVOR: Pogled u nedozvoljeno ne spada u stvari koje bukvalno kvare post, ali itekako negativno utiče na njegovu vrijednost, što znači da ga u svakom slučaju treba izbjegavati, pogotovo ako osoba za to ima mogućnosti. Zato musliman, kako u Ramazanu tako i uvijek, mora voditi računa o televizijskom programu kojeg prati, on i njegova porodica, ne smije dozvoliti sebi, a ni drugima u porodici, da posmatraju scene u kojima ima nemorala, niti smije dozvoliti sebi ni drugima čitanje časopisa u kojima je nemoral. Ove stvari, iako bukvalno ne kvare post, mogu umanjiti njegovu vrijednost i nagradu, pogotovo ako osoba to čini namjerno i ne pokušava da se toga zaštiti. Poslanik a.s. nas upozorava riječima: „Mnogo li je postača koji od posta nemaju ništa drugo osim gladi i žeđi.“ Ovaj hadis upravo govori o onima koji u toku dana posta ne vode računa o svojim riječima, djelima, pogledu i ostalim postupcima, tako da čine ono što je zabranjeno i što u potpunosti poništava nagradu za post, tako da im ne ostaje ništa drugo osim gladovanja i žeđi. Molimo Uzvišenog Allaha da budemo daleko od takvih.
PITANJE: Da li korišćenje mirisa u toku dana posta utiče na ispravnost posta?
ODGOVOR: Korišćenje mirisa ne kvari post, ali je pokuđeno, pogotovo ako su jaki, što znači da ih treba izbjegavati. Međutim, ukoliko se ne radi o pretjerano jakim mirisima, onda je njihovo korišćenje dozvoljeno i ono ne utiče negativno na ispravnost posta, pogotovo ukoliko se njima želi neutralisati uznemirujući i neugodni miris znoja i sl.
PITANJE: Da li injekcija u toku dana posta kvari post?
ODGOVOR: Ono što je poznato i u čemu se slaže sva islamska ulema, jeste da će post biti pokvaren unošenjem hrane ili pića u organizam, kao i zadovoljavanjem seksualnih strasti (bilo odnosom između supružnika ili samozadovoljavanjem koje je praćeno ejakulacijom). Što se injekcija tiče, stavovi islamskih pravnika su različiti. Jedan od onih koji smatraju da injekcije koje osoba ne može izbjeći, zbog svog zdravstvenog stanja, neće pokvariti post jeste dr. Jusuf el-Karadavi, koji kaže da injekcija, bez obzira da li se dala u venu ili mišić, neće pokvariti post. (Fetava muasire,1. dio, 305. str.)
Mi savjetujemo svakome ko može izbjeći injekcije u toku dana posta da to učini, jer će time svoju savjest smiriti i otkloniti svaku sumnju po tom pitanju. Ukoliko ne postoji način da se odloži injekcija do poslije iftara, jer se radi o injekciji koja je lijek i od nje zavisi poboljšanje ili pogoršanje zdravstvenog stanja, onda će je osoba primiti i ona mu, inšallah, neće pokvariti post.
Ukoliko se pak radi o injekcijama sa hranjivim sastavom, koje mogu u potpunosti zamijeniti obrok, koje osoba sa tom namjerom i uzima, njima će post biti pokvaren.
Uzimanje tableta, koje se vrši oralnim putem, pokvarit će post, jer se koristi način koji je uobičajen za konzumiranje hrane, gdje sve što preko usta prodre u čovjekov organizam kvari post, osim ukoliko je to učinjeno u zaboravu ili se radi o mušicama i sl. od stvari koje ne kvare post.
PITANJE: Može li se klanjati sabah namaz nakon sehura, prije nego što se čuje ezan?
ODGOVOR: Da bi se mogao klanjati sabah namaz, ili bilo koji drugi namaz, potrebno je da nastupi njegovo namasko vrijeme. Onda kada nastupi vrijeme namaza on se može obaviti, bez obzira da li je to prije ili poslije ezana.
Sabahsko vrijeme nastupa nakon zore, to jest nekoliko minuta nakon zadnjeg momenta do kojeg možemo uzimati hranu i piće. Zato svako ko ustaje na sehur treba sehur odložiti do pred kraj njegovog vremena, nakon toga sačekati 10-15 minuta i klanjati namaz, pa tek onda leći i nastaviti spavanje.
PITANJE: Moram li izgovoriti nijet za post nakon sehura?
ODGOVOR: Nijet je jedan od ruknova posta, to jest nešto što se mora učiniti. Mjesto ishodišta nijeta jeste srce i razum, tako da osoba koja ustane na sehur sa namjerom da posti dan koji nastupa učinila je nijet koji je nužan za ispravnost posta. Nijet koji je u srcu se može potvrditi i riječima, međutim ukoliko se zaboravi izgovoriti nakon sehura, post neće biti pokvaren, već će biti ispravan.
PITANJE: Kako ću postupiti ako se nenamjerno iftarim?
ODGOVOR: Osoba koja se nenamjerno iftari, prekinut će sa jelom i pićem odmah kada se sjeti da posti, nakon toga će nastaviti da posti i post će joj, inšallah, biti ispravan.
PITANJE: Da li mogu izaći prije vitra iz džamije, ukoliko želim da obavljam još dobrovoljnih namaza?
ODGOVOR: Osoba koja želi u toku ramazanskih noći pojačati ibadet obavljanjem nafila, može napustiti džamiju odmah nakon obavljene teravije, a vitr ostaviti da ga obavi kasnije, nakon što završi sa željenim nafilama. Vitr je, prema preporuci Poslanika a.s., zadnji namaz kojeg osoba treba obaviti u toku dana, tako da nakon njega nije poželjno obavljati bilo koju nafilu. Stoga, oni koji žele klanjati nafile u noći, vitr neće obavljati sa džematom, već će ga odložiti za kasnije i obavit će ga u svojim kućama.
PITANJE: Od koliko godina djeca moraju postiti?
ODGOVOR: Obaveznost posta nastupa sa punoljetstvom djeteta. Punoljetstvo u islamu nastupa sa polnom zrelošću, tako da kada dijete postane polno zrelo ono je obavezno postiti. Kod muške djece je to sa prvom ejakulacijom, a kod ženske sa pojavom prvog mjesečnog ciklusa čišćenja.
PITANJE: Da li osoba koja je dužna dati zekat i sadekatu-l-fitr može sama birati kome će i koliko će dati na ime zekata i sadekatu-l-fitra rukovodeći se kur'anskim ajetima koji govore o obaveznosti davanja i podjeli zekata i sadekatu-l-fitra?
ODGOVOR: Dužnost davanja sadekatu-l-fitra obuhvata sve pripadnike islama, bez obzira na njihovu starostnu dob, i ona se mora izvršiti u toku mjeseca Ramazana.
Tačno je da Uzvišeni Allah dž.š. u kur'anskom ajetu spominje kategorije kojima pripadaju sredstva od zekata i sadekatu-l-fitra, međutim, taj se ajet vrlo često pogrešno razumije i tumači od strane pojedinaca.
Allah dž.š. naređuje Poslaniku a.s. da uzme zekat od svojih sljedbenika, riječima: „I uzmi iz imetaka njihovih zekat da bi ih očistio i njime blagoslovio“, što znači da je zekat davanje koje se organizuje i sprovodi od strane islamske vlasti, a pošto danas nje nema, onda ta naredba prelazi nadležnim organima Islamske zajednice. Ajet koji spominje različite kategorije upućen je onom ko ubira, sakuplja sredstva zekata i sadekatu-l-fitra, da na osnovu njega i spomenutih kategorija odredi prioritete na čije adrese će sakupljena sredstva biti usmjeravana i trošena.
Dakle, pojedinac nema pravo sam odlučivati kome će i koliko dati na ime zekata ili sadekatu-l-fitra, jer time dovodi u pitanje ispravnost ovoga ibadeta, a samim tim i posta koji je direktno vezan sa njim (sadekatu-l- fitrom), već mora postupiti u skladu sa odlukom i preporukama nadležnog organa Islamske zajednice, koji određuje visinu, sakuplja i stara se da raspodjela i trošenje sredstava zekata i sadekatu-l-fitra bude u skladu sa kur'anskim odredbama.
Preuzeto iz časopisa “Glas islama”, broj 195
Na pitanja odgovorio
Rešad-ef. Plojović, muftija beogradsko-novosadski