PITANJE: Nekoliko naših čitalaca se interesovalo za stav islama po pitanju „bajramskih večeri“ koje organizuju ugostiteljski objekti: hoteli, restorani, diskoteke i sl., te kakve su posljedice odlaska i prisustva na njima.
ODGOVOR: Svakog Ramazana, tačnije u njegovoj zadnjoj trećini, pojave se različiti oglasi koji pozivaju muslimane da dočekaju Bajram i isprate Ramazan uz ludi provod, muziku i igru, a vrlo često i alkohol do zore. Ovo je potvrda da šejtanu-l-ins – ljudi šejtani ne miruju, već odrađuju posao šejtanu-l-džinima, koji su povezani u Ramazanu i nisu u stanju obavljati svoj posao zavođenja i upropaštavanja ljudi. Ovom prilikom, obzirom da smo i ranijih godina pisali o ovom fenomenu, ne bih ponavljao svoj lični stav o zabrani i opasnosti istog, već ću prenijeti fetvu Vijeća za fetve Rijaseta u BIH, koja je izdata krajem proteklog Ramazana, a koju potpisuje fetvai-emin dr. Enes Ljevaković.
Fetva broj 4/11
Fetva o šerijatskoj zabranjenosti organiziranja i učestvovanja u tzv. bajramskim sijelima i dernecima koje organiziraju ugostiteljske radnje uz Šerijatom zabranjene sadržaje.
Na brojna pitanja koja su uputili članovi Islamske zajednice u vezi pojave oglasa u kojima pojedine ugostiteljske radnje i kafići oglašavaju organiziranje tzv. bajramskih sijela, derneka, partya, fešti…, uz Šerijatom zabranjene sadržaje, po službenoj dužnosti donosim sljedeću
FETVU
Šerijatski je zabranjeno (haram) organiziranje i učestvovanje u gore spomenutim tzv. bajramskim sijelima, dernecima, partyima, feštama…, na koje pozivaju pojedine ugostiteljske radnje i kafići dovodeći najveći islamski blagdan Bajram u vezu s kafanskim ambijentom pijanki, terevenki i Šerijatom zabranjenih oblika zabave, često uz učešće pjevača i pjevačica iz drugih kultura koji ne osjećaju i ne razumiju duh i smisao Bajrama. Bajram je blagdan radosti u kojemu se vjernici na primjeren, Šerijatom dozvoljen način raduju i vesele nakon skrušeno obavljenog ibadeta posta i iskazane ljubavi, predanosti i odanosti Uzvišenom Allahu i vrijednostima Njegove vjere. Postom i drugim ibadetima tokom mjeseca Ramazana vjernici pokazuju zavidan nivo samodiscipline i samosavlađivanja na putu približavanja idealu takvaluka – suzdržavanja od svega čime Allah, dželle še'nuhu, nije zadovoljan. Učestvovanjem u gore spomenutom grijehu (m'asijet), koji je u potpunoj oprečnosti s duhom, značenjem i ciljem blagdana Bajrama, musliman se udaljava s puta istine i takvaluka i priklanja se šejtanskom društvu, a o šejtanu i njegovom zavođenju Kur'an kazuje: „…šejtan je, doista, čovjeku otvoreni neprijatelj.“ (Jusuf, 5) „Šejtan je, uistinu, vaš neprijatelj, pa ga takvim i smatrajte!“ (Fatir, 6) „Šejtan im je lijepim postupke njihove predočio, pa ih od pravog puta odvratio.“ (Muhammed, 38)
Konzumiranje alkohola je, kao što je općepoznato, strogo zabranjeno u islamu, pa bi obilježavanje Bajrama u neislamskom ambijentu, uz konzumiranje, slušanje i gledanje onoga što je haram, predstavljalo veliki grijeh koji dovodi u pitanje sve duhovne vrijednosti Ramazana i posta, te je samim tim u suprotnosti s duhom i ciljem ovog velikog islamskog blagdana. Zato pozivamo muslimane da se ne odazivaju šejtanskom pozivu i da ne učestvuju u spomenutim haram sijelima i dernecima, a vlasnicima ugostiteljskih objekata savjetujemo da se okanu skrnavljenja blagdana Bajrama.
„To je savjet za onoga koji u Allaha i onaj svijet vjeruje, – a onome koji se Allaha boji, On će izlaz naći i opskrbit će ga odakle se i ne nada; onome koji se u Allaha uzda, On mu je dosta“ – kaže Uzvišeni Allah u suri Et-Talak, 2-3. ajet.
PITANJE: Kakav je status zekata i sadekatu-l-fitra kojeg osoba daje mimo instutucija Islamske zajednice neovlaštenim sakupljačima?
ODGOVOR: Imajući u vidu da je Ramazan mjesec u kojem vjernici pored ibadeta posta obavljaju i druge ibadete, prije svega vrše izdvajanje zekata i sadekatu-l-fitra, ovaj mjesec se, vrlo često, od strane nesavjesnih i zlonamjernih pojedinaca i grupa doživljava kao prilika da ova čisto vjerska davanja iskoriste za svoje lične potrebe.
S tim u vezi, a imajući u vidu da je i Sandžak prostor koji nije pošteđen ovakvih dešavanja, smatram se odgovornim, kao fetvai-emin Islamske zajednice u Srbiji, prenijeti stav islama po ovom pitanju svima onima koje on zanima, a prije svih davaocima zekata i sadekatu-l-fitra.
Vrhovni poglavar, reisu-l-ulema dr. Mustafa-ef. Cerić, je na temelju svojih ovlasti iz Menšūre i službenih obaveza iz zakletve da će dužnost reisu-l-uleme obavljati „savjesno i odgovorno“ pred Bogom i pred ljudima, izdao fetvu da su blokovi Islamske zajednice jedino ispravni dokaz za uplatu zekata i sadekatu-l-fitra, te da je zajednički fond Bejtu-l-mala Islamske zajednice jedino ispravno mjesto za izdvajanje zekata i davanje sadekatu-l-fitra. Svjesno kršenje izdate fetve o zekatu i sadekatu-l-fitru od bilo koga, koju ovim putem objavljujemo, ravno je svjesnom kršenju trećeg stuba islama, to jeste Khilāfeta, Imāmeta i Menšūre, a to znači nepoštivanje značenja i značaja ‘Aqīdeta i Šerī'ata.
Stoga, svako kršenje pomenute fetve, to jest izdvajanje zekata i sadekatu-l-fitra u neku drugu namjenu ili njegovo prikupljanje na neki drugi način, suprotno prethodno navedenom, dovodi u pitanje ispravnost ovoga ibadeta.
Novčano učešće u pomoći siromašnim muslimanima Somalije, ili neke druge države, kao ni materijalna pomoć za liječenje bolesnika, nemaju status sadekatu-l-fitra, već se računa dobrovoljnim prilogom (obična sadaka) koji ne može zamijeniti zekat niti sadekatul-fitr.