Home Blog Page 30

Gdje su se izgubile ljudske vrijednosti?

0

Piše: Suvodolac Ilhan – student Fakulteta za Islamske studije.

 

Danas, dok sam pomagao babu u kućnim poslovima, bio sam svjedok jednom u najmanju ruku neobičnom događaju. Naime, dok su se tri osobe vozile biciklima kroz naselje u kome ja živim, jedna od njih je upala u rijeku sa sve biciklom.

Osoba je prilikom pada zadobila lakše povrede.

Ali žalosno je to što su druge dvije osobe, umjesto da pomognu toj osobi koja je pala, izvadili telefone i počeli da je snimaju i da se smiju. Subhanallah.

Kasnije su pružili ruku toj osobi da je izvuku i prilikom toga govorili su: “Što me isprlja.”

Teška vremena su došla, a da li nam još teža dolaze?

Da bi mogli vidjeti ko vam je pravi prijatelja a ko nije, nažalost, uglavnom je potrebno nešto da se desi, da bi se to pokazalo. Dobro pogledajte koga imate za prijatelja.

Ako imate prijatelja koji će za vas uvijek biti tu, i kada ste srećni, i kada ste tužni. Prijatelja koji će vam pružiti ruku pomoći i neće vam je izmaći. Prijatelja koja vam neće srce slomiti. Onda čuvajte takvog prijatelja.

A ako nemate takvog prijatelja, onda se dobro čuvajte. I budite jako oprezni dok ga tražite. A ako ga nađete, dobro ga čuvajte…

Profesori FIS-a na panelu sa profesorima Bogoslovskog fakulteta

0

 Palati Srbija je 26. 4. 2023. godine održan niz panel diskusija na kojima su učestvovali profesori Fakulteta za islamske studije u Novom Pazaru i profesori Bogoslovskog fakulteta u Begradu.

Na prvoj sesiji učestvovao je prof. dr. Mevlud Dudić na temu: ,,Versko obrazovanje u 21. veku – perspektiva i usklađenost sa obrazovanjem u javnim školama u Republici Srbiji, u kojoj je analizirano stanje verskog obrazovanja i presprektive razvoja.“

Na drugom panelu učestvovao je prof. dr. Hajrudin Balić, a tema panela bila je: ,,Verski život, obrazovanje i komunikacija na društvenim mrežama.“

Na trećem panelu učestvovao je prof. dr. Almir Pramenković, na temu: ,,Versko obrazovanje i karijeka budućih teologa.“

Ovo je bila jedinstvena prilika da profesori dva fakulteta razmijene viđenja, iskustva, saznanja i analiziraju perspektive djelovanja u ovim važnim oblastima.

Skup je održan pod pokroviteljstvom Uprave za saradnju sa crkvama i vjerskim zajednicama, pri Ministarstvu pravde, Vlade Republike Srbije.

Uprava za saradnju s crkvama i vjerskim zajednicama u Palati Srbija svečano je dodijelila stipendije studentima teoloških fakulteta

0

U Palati Srbija u Beogradu, 26.04.2023. godine, Uprava za saradnju s crkvama i vjerskim zajednicama pri Ministarstvu pravde R. Srbije upriličila je svečano potpisivanje ugovora za stipendiranje studenata visokoobrazovnih teoloških ustanova i okrugli sto na temu „Vjersko obrazovanje u 21. vijeku – perspektiva i usklađenost sa obrazovanjem u Republici Srbiji”, kojem su prisustvovali čelnici i predstavnici vjerskih zajednica.
Skupu su prisustvovali: predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji muftija dr. Mevlud ef. Dudić, patrijarh srpski dr. Porfirije i nadbiskup beogradski monsinjor dr. Ladislav Nemet.
Tom prilikom, muftija Dudić dodijelio je zahvalnicu direktoru Uprave dr. Vladimiru Roganoviću za pomoć i podršku odgojno-obrazovnim ustanovama Islamske zajednice na polju projektnog finansiranja i obezbjeđenja stipendija, kao i zlatnik dr. Feridu Buliću za sve što sa pozicije pomoćnika direktora Uprave čini za Islamsku zajednicu.

U svom obraćanju prisutnima direktor Roganović izrazio je istinsku radost što je domaćin ovakvog skupa koji govori o zajedništvu i međusobnom poštovanju, koji su simbol međuetničkog i međuvjerskog djelovanja.

“Istinska je radost biti domaćin ovakvog skupa. Sama ova slika pred našim očima koja se prenosi širom svijeta govori o zajedništvu. Međusobno poštovanje koje gajimo jedni prema drugima nije samo deklarativno, ono je do kraja iskreno. Simbol sloge, međuetničkog i međuvjerskog djelovanja. Šaljući poruku dobre volje nastavićemo da njegujemo duh zajedništva. To je put kojim ide Srbija”, kazao je direktor Uprave za saradnju s crkvama i vjerskim zajednicama dr. Vladimir Roganović.

Patrijarh srpski Porfirije istakao je da vjera i teologija nisu samo nauke, već prije svega život u skladu sa Božjim zakonima i zapovijedima, te da kroz ovakve susrete osjećamo više od međusobne tolerancije jer smo braća.

“U izvornom smislu svog postojanja Univerzitet nije samo mjesto gdje se stiču ona vanjska znanja, ono služi kao mjesto za sticanje onog unutarnjeg znanja, duhovnog, onog što je i sam ethos. Vjera i teologija nisu samo nauke u redu drugih nauka, nego je vjera, prije svega, život u skladu sa Božjim zakonima i zapovjedima. Učinimo svoju vjeru svojim životom. I ne treba da čudi što smo se ovdje sastali i što se uvijek sastajemo, jer se slični pronalazimo. Između sebe osjećamo se više od onoga što i znači sama riječ tolerancija. Mi smo braća. Zato jedno veliko hvala i Upravi na ovom skupu, na odluci da se dodijele stipendije onim studentima koji se trude i koji su vrijedni i stiču uspjeh u svojim studijama”, kazao je patrijarh Portfirije.

Predsjednik Mešihata muftija Dudić je, između ostalog, naglasio: “Kažu da je teologija kraljica znanosti. To znači da su danas kraljevi i kraljice sa nama. Čast mi je biti dio ovog znamenitog ambijenta. Baš onako kako nas i Bog poziva da se okupimo oko zajedničke riječi. Na nama je velika odgovornost, možda i najveća u državi, zato nas što češće okupljajte. Mi ćemo, kao Islamska zajednica, kao muslimani u Srbiji, uvijek stremiti ka tome da generacije učimo da vole, a ne da mrze; da grade, a ne da ruše. U svetim knjigama stoji: ‘Ko nije zahvalan ljudima, nije zahvalan ni dragom Bogu.’ U ime Islamske zajednice hvala Vam.”

Nadbiskup Nemet je studentima poželio staze uspjeha i da zauvijek čuvaju ideal ljubavi prema znanju i knjizi u nadi da će se i u narednim vremenima ovako sastajati.

“Hvala Vam direktore Uprave, hvala Vladi Srbije. A vama, studenti, želim staze uspjeha i da zauvijek čuvate onaj ideal ljubavi prema znanju i knjizi. Nadam se da ćemo se i u narednim vremenima ovako sastajati”, kazao je nadbiskup Nemet.

Pomoćnik direktora uprave za saradnju s crkvama i vjerskim zajednicama dr. Ferid Bulić ističe da podjednako vodi računa o svim građanima R. Srbije, studentima svih teoloških i bogoslovskih fakulteta.

“Ovim država pokazuje svoju odlučnost i ozbiljnost samim tim što ulaže u obrazovanje i pokazuje da samo znanje može biti budućnost na ovim prostorima i da samo zajedno možemo da gradimo društvo podjednakih šansi i naroda, te da uradimo ono što je dobro i pozitivnom energijom ukažemo da možemo bolje i više nego što je to bilo do danas”, istakao je dr. Bulić.

Uporedo sa održavanjem pomenutog okruglog stola, na kojem su čelnici i predstavnici vjerskih zajednica razgovarali sa direktorom i predstavnicima Uprave o aktuelnim izazovima sa kojima se suočavaju vjerske zajednice u Srbiji, te modelima njihovog prevazilaženja, upriličena je i panel diskusija na kojoj su učestvovali studenti vjerskih fakulteta, dobitnici stipendija.

SANA

Bošnjaci između historije, ambicije i realnosti

0
Surreal landscape with a split road and signpost arrows showing two different courses, left and right direction to choose. Road splits in distinct direction ways. Difficult decision, choice concept.

Piše: Abid Kačapor, student FIS-a

Koje to stablo može opstati uprkos seči i uništenju njegovih grana? Opstaje jedino ono stablo koje ima jako korijenje, koje je raslo i širilo se stotinama godina, pa iako ga ljudi okraste i pomisle: “Gotovo je, osušili smo ga!” A ono u proleće opet zazeleni i probehara. Jedno takvo stablo sa jakim korjenima je i stablo Bošnjaka i Bošnjaštva, doživjelo je jedanaest velikih sječa, ali uprkos tome opstaje, zeleni i pruža svoje grane visoko ka nebu.

Smjena kulturnih civilizacija na ovim prostorima, odlazak Osmanlija i pojava Austrougara u Bosni učiniće da se po prvi put, nakon petsto godina, Bošnjaci nalaze izvan države koja će im pružati bezbjednost, oni nama garantovali bezbjednost a mi njima ljude, koji će im raditi u administraciji, ne trebamo zaboraviti da su čak jedanaest velikih vezira bili Bošnjaci, što znači da je od ukupnog broja polovina pripadala Bošnjacima. Pokušaj otpora domaćeg stanovništva nije dugo trajao i Austrougari su i teritorijalno pripojili Bosnu. Novonastale okolnosti su učinile da Bošnjaci budu ostavljeni na milost i nemilost novoj upravi. Tadašnje stanje Bošnjaka se ogledalo u tome da su jedni bili ekstremni desničari, koji nakon dolaska nove uprave nisu željeli da izađu u javnost, nisu željeli obući ništa što ima veze sa novom kulturom, nisu dozvoljavali svojoj djeci da se školuju na njihovim univerzitetima, nisu učestvovali u politici i javnim dešavanjima, ali je postojala i druga grupa među Bošnjacima, ekstremni ljevičari, koji su po svaku cijenu prihvatali novu kulturu i odricali se svih stvari koje se vezuju za prošlost. Druga grupacija se odmah asimilovala u novonastalo društvo, dok je prva konstantno živjela u iščekivanju velikog povratka Turaka, živjeli su za dan kada će se opet zavihoriti Osmanska zastava. Dok su oni čekali, veliki politički procesi su se odvijali oko njih, trebalo je Bošnjake svesti na vjersku kategoriju, da oni nisu narod već vjerska skupina. Pojavljuje se termin “muhamedanac”, da u potpunosti ugasi mogućnost postojanja Bošnjaka na tim prostorima prije pojave Osmanlija, tj. Turaka. U tom periodu dolazi do osnivanja Islamske Zajednice, kako bi vjerska pitanja Bošnjaka odvojili od Osmanske države i da bi ista bila korišćena u smirivanju eventualnih buna, koje bi vjernici mogli organizovati. U skladu sa filozofskim shvatanjem da teška vremena stvaraju jake ljude, to se i desilo i osnivaju se prve političke stranke sa ciljem da se spasi što se spasiti da. Jedna od stranaka bila je Muslimanska Narodna Stranka, koja je osnovana 1906. godine, imala je čak i svoje glasilo Musavat što u prijevodu znači jedinstvo. A od kulture i tradicije Bošnjaka se otimalo sa svih strana, sa jedne strane Srbi, sa druge strane Hrvati, a unutrašnja nesloga i izdaje, među Bošnjacima, su prethodile osnivanju ove stranke. Predsjednik stranke je bio Ali-beg Firdus, koji je težio ka ujedinjenju Bošnjaka pod jednim bajrakom i da se oni sami bave svojim halom. Da je težio jedinstvu vidimo iz naziva samog glasnika stranke. Tih godina, na insistiranje Srbije, donosi se zabrana naziva bosanski jezik u adminstraciji i daje mu se naziv srpsko-hrvatski jezik. Nedugo poslije toga počinje Prvi Svjetski rat i traje četiri godine (1914-1918). Kao posljedicu rata imamo i formiranje novih država, medju njima i Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Kao što vidimo u nazivu, ne postoji termin sa kojim se mi možemo identifikovati. U tom periodu se sprovodi takozvana agrarna reforma koja je imala za cilj da zemljište Bošnjačkih aga i begova podijeli kmetovima, donijeta je na nivou cijele zemlje, međutim najviše je pogodila one koji su bili cilj, odnosno meta, a to su Bošnjaci, koji su imali velika imanja na kojim su radili seljaci. Ovom reformom se postigao cilj da dojučerašnji seljak ima više zemlje nego beg čija je, ustvari, zemlja bila. Ovo je, nesumnjivo, jedna od najvećih nepravdi koja je zadesila Bošnjake. U tom periodu su Bošnjaci bivali izloženi velikom pritisku da prihvate neku od dvije ponuđene nacionalnosti, ili da su Hrvati ili da su Srbi, Bošnjaci su pod tim pritiskom, a da bi očuvali svoju slobodu, na mjestima gdje je bilo većinsko srpsko stanovništvo govorili da su Hrvati, a na mjestima gdje je bilo većinsko Hrvatsko stanovništvo govorili da su Srbi. U tom periodu se ističe Mustafa Busuladžič, koji po svaku cijenu nastoji stvoriti pravedniji sistem, ne želeći se uklopiti u postojeće sisteme, u kojem će imati slobodu da kaže da je Bošnjak, a ne Hrvat, niti Srbin, već Bošnjak. Njegova želja je bila da se ispravi decenijska nepravda i da se konačno vrati pravo Bošnjacima da budu narod, a ne samo vjerska skupina. Islamska Zajednica u tom period, kao i u prijašnjem, služi da se vjernici drže na oku države, kako ne bi bilo eventualnih buna protiv kralja. Pojavio bi se tek po neki reis koji bi želio da podigne svijest, ali bi bio brzo zamijenjen poslušnikom kralja, a kao posljedica toga nastaje družina, koja kasnije prerasta u pokret, u pitanju su Mladi Muslimani. U predratnom periodu pojavljuje se ideja da Bosnu treba podijeliti na dva dijela, jedan dio pripojiti Hrvatskoj, a drugi dio pripojiti Srbiji, ali to nije uspjelo jer je došlo do Drugog Svjetskog rata. U Drugom Svjetskom ratu, iako su zlostavljani od strane Srba, Bošnjaci potpisuju rezoluciju Hidaje, kako bi zaštitili Srbe, Jevreje i Rome od progona i ubistava od strane NDH. Za vrijeme Drugog Svjetskog rata dešavaju se ogromni zločini nad Bošnjacima koji su živjeli na granicama sa Srbijom i Hrvatskom, imamo genocid nad Bošnjacima Limske doline, gdje je demografska karta totalno promijenjena. Pod tim okolnostima Mustafa Busuladžic na jednom od svojih predavanja poziva Bošnjake da oforme muslimansku jedinicu koja će štititi Bosnjačko stanovništvo od stalnih upada četnika na njihove teritorije. To je okupator i odobrio, međutim to je okupator i iskoristio, pa je neke od tih odreda slao da ratuju protiv partizana, zbog čega će se Mustafi Busuladžicu suditi i presuditi smrtnom presudom. Na teritoriji Sandžaka su četnici vršili masovne pokolje u pogranicnim selima, silovali i ubijali nevine ljude, čak su krenuli i na Novi Pazar, da ga “etnički očiste od Turaka”, imali su naređenje od Draže Mihajlovića da ni dijete u kolijevci ne ostave. U odbrani Novog Pazara istiće se Aćif-efendija, koji je organizovao odbranu Novog Pazara uz pomoć Albanaca sa Kosova. Po završetku rata, Aćif-efendija je proglašen za državnog neprijetelja, proglašen od istih onih od kojih se branio samo godinu prije, streljan je na Hadžetu sa još dvije hiljade uglednih Bošnjaka. To je učinjeno sa namjerom da ubiju našu glavu kako ne bismo imali čime razmišljati i kako se ne bi znali snaći u iskušenjima koja dolaze. Isto to se dešavalo i na teritoriji Bosne, sistemsko ubijanje svakog elitnijeg čovjeka da bi, jednom za svakad, ubili ideju slobode kod nas. Nakon uspostave komunističke drzave i takozvanog “bratstva i jedinstva”, gdje su svi jednaki, ideologija koja je, nažalost, prihvaćena od strane velikog broja Bošnjaka. U formiranju “vlade jednakih”, mi smo dobili jedno ministarstvo i to ministarstvo za šume, iole razuman će procijeniti o kakvoj se jednakosti tu, ustvari, radi. U tim godinama dolazi do izražaja pokret Mladih Muslimana, koji se nisu mirili sa nepravdom koja se konstantno vršila nad Bošnjacima, pa su zbog toga mnogi i hapšeni i prolazili kroz torture upošljenika obaveštajnih službi. Mladi Muslimani, kao svi pravi Bošnjaci intelektualci, su težili jednakim standardima za sve, istim kantarima, da se pravo mjeri, a pravedno sudi i presuđuje, željeli su izgraditi društvo koje će biti svjesno sebe i svoje prošlosti i da izučavajući prošlost uspiju prozreti budućnost. U tom periodu mnoga vakufska zemljišta bivaju oduzeta, mnoge džamije pod izgovorom da su stare i da ih treba obnoviti, bivaju srusene. Uvijek je postojala razlika između odnosa prema Islamskoj zajednici i odnosa prema Patrijaršiji, iako smo na papiru bili jednaki. Teške godine dolaze. Nakon uvođenja višestranačja, po prvi put se formira bosnjačka stranka SDA, 10. avgust 1990. godine. Stranka koja baštini bošnjačke vrijednosti, kulturu i tradiciju, okuplja svu elitu Bošnjaka, budi nacionalizam u ljudima, priznata i prihvaćena od strane našeg naroda, a na čelu nje je bio rahmetli Alija Izetbegović, nekadašnji član Mladih muslimana i nekadašnji zatvorenik zbog pripadnosti tom pokretu. Autor mnogih djela, ja bih izdvojio Islamsku deklaraciju, koja je ustvari bila njegov program stranke, ono kako je on zamišljao jednu državu. Želio je izgraditi sistem u kojem niko nije nezamjenjiv, gdje bi se osvijestilo društvo do te mjere da bi oni u slučaju prijestupa sami došli i prijavili se, gdje ne bi nikog ugrožavao zbog različitosti vjere, nacije ili boje kože. Međutim, odmah po referendumu dešava se agresija na Bosnu i Hercegovinu, brutalna ubistva, masakri koji se završavaju genocidom u Srebrenici. Odmah po genocidu se potpisuje Dejtonski sporazum, koji ima za cilj stvaranje nefunkcionalne države. Kad se na nekom kraju svjetlo ugasi, obavezno se na drugom kraju upali. Tako se u Sandžaku upalilo, sa studija dolazi mladi intelektualac, koji ima ambicije i koji svaku svoju ideju realizuje, zove se Muamer Zukorlić, muftija. Osnovao je mnoge institucije a kao krovna institucija svih institucija je Internacionalni Univerzitet. Bio je svjestan da, ako mladi ljudi studiraju na porobljenim univerzitetima, zasigurno ne mogu biti slobodni, zato je on osnovao svoj autonomni univerzitet, gdje će se Bošnjaci obrazovati u duhu slobode. Pojam Bošnjak uzdigao na visoku poziciju.

Bošnjaci sadašnjice nisu u problemima u kojima su bili prijašnji pripadnici elite, mi danas imamo sve što nam je neophodno i mislim da period od dvesto godina sazrijevanja je bio dovoljan da krenemo u osnivanje svoje nacionalne države, koja će nas štititi i koju ćemo mi, ako bude potrebe, životima štititi. Kako je govorio rahmetli Muftija: “Naši stari su bili generacija opstanka, mi smo generacija promjene, a naša djeca, inšallah, generacija pobjede.”

Fenomenologija povijesti u simbolici autoriteta

0

Piše: Bećirović Mujo— Predsjednik Vijeća studenata FIS-a

 

Historijska distanca nam jasno podvlači zaključke, dajući nam osvjetljenu jasnu činjenicu.

Nikada kroz historiju, niti jedna muslimanska imperija na kugli zemaljskoj, nije težila političkoj asimiliaciji domcila u jednoj državi. Već je kroz svoje heterogeno društvo, satkala multikulturalnost kao osnovnu postulat suživota, dajući pri tome puna građanska prava cjelokupnom stanovništvu. Tome dana svjedoče: Španci, Portugalci, Francuzi, Njemci, Mađari, Srbi, Bošnjaci, Hrvati, Crnogorci, Bugari, Grci, Indici itd…

Dok sa druge strane, kršćanske zapadne imperije nikada nisu ostavljale domicile ne vršeći homonizaciju društva kroz političku asimilaciju, propraćenu najbrutalnijim historijskim metodama što je rezultiralo istrebljenjem najvećih civlizacija vremena kakva je Andaluzija, koja je samo u jednom kulturnom i naučnom smislu u malom djelu ostala poput spomenika, koji svjedoči ovdašnje prisustvo.

To se posljedično nadovezuje i na jaz koji tretira autoritetsko-političku ostvarenost subjekata kroz Evropsku historiju koja podvlači sljedeće činjenice:

 

Fenomen Evrope: između heroja i tirana

Kroz gotovo cijelu evropsku historiju imamo ličnosti koje su se istakle uticajem zasnovanim na koleraciji između: nacionalnih heroja i tirana.

Drugim riječima, doktirna evropske vjersko-kulturne ideje manifestvuje se kroz princip:

-Onaj koji želi biti prihvaćen kod svog naroda mora nanjeti veliku štetu neprijatelju.

Što znači da bez neprijatelja, nema afirmacije i herojskog ostvarenja.

Naprotiv, historiji moramo tražiti ličnosti koji su pozivali, zalagali se i branili mir, a to su ličnosti koje za vjernike u monoteističkoj percepciji imaju zajedničke poruke i karateristike: Muhammed s.a.w.s., Isa a.s. (Isus), Musa a.s. (Mojsije), Ibrahim a.s. (Abraham), njihovi pozivi, misije su temelj zdravog ispisivanja povjesti: Osvajati srca ljudi, a ne ropstvo nad ljudima.

Tu se ogleda potreba za teološkim doprinosom u reformisanju desturktivne pojave nasilne proizvodnje opasnosti u nastojanju da se dođe do uspjeha kroz eliminaciju.

Islam kroz poziv okupljanja oko zajedničke riječi postavlja standard, čij potencijal u svom suštinskom biću nije dovoljno predstavljen i prihvaćen.

FIS bogatiji za dvije nove hafize

0

Pred kraj mubarek mjeseca ramazana, 17.04.2023. godine, dvije rođene sestre Hadžera i Hafsa Bećirović iz Novog Pazara, polaznice Škole Kur'ana Časnog i Fakulteta za islamske studije u Novom Pazaru, u prostorijama škole Kur’ana su preslišale posljednje kur'anske ajete pred svojom muhafizom hfz. Amelom Aličković. Hadžera je studentica druge godina FIS-a, a Hafsa je na master studijama FIS-a.

Hafsa i Hadžera su učinile izrazito ponosnim svoje roditelje, oca Mirsada i majku Mersadu koja je prisustvovala ovom svečanom činu.

Ovo je tek prvi ciklus učenja Kur'ana Časnog napamet, pred njima predstoji intezivno pripremanje za polaganje hifza pred komisijom za hifz Mešihata IZ-e u Srbiji.

Molimo Uzvišenog Allaha da Hadžeru i Hafsu, njihovu muhafizu, njihove roditelje i sve one koji su im na bilo koji način bili podrška tokom učenja Kur'ana napamet obilato nagradi.

Mubarek olsun ovaj uspjeh Mešihatu, Školi Kur'ana Časnog, Fakultetu za islamske studije i cijelom našem umetu.

Apsolventica Fakulteta za islamske studije dobitnica idžaze za kiraet El-Kisai po Šatijibi

0

Apsolventica Fakulteta za islamske studije i muhafiza u Školi Kur'ana Časnog u Novom Pazaru hafiza Amela Aličković je 17. dana ramazana na svečanoj dodjeli idžaza u kiraetima dobila idžazu za naučeni kiraet El-Kisai po Šatibiji kojeg je preslušala pred šejhom Subhijom en-Nimrom.
Ona je polaznica akademije Kur'ana Časnog u Šariki, a Svečanoj dodjeli idžaza prisustvovao je predsjednik Šarike dr Sultan bin Muhammed El-Kasimi, predsjednik Akademije dr Halifa Et-Tanidži, glavni sekretar Akademije dr Šeherzad Abdurrahman Tahir kao i delegacija sačinjena od velikog broja državnih zvaničnika i uleme.
Dodjela idžaza je organizirana za učenike iz 166 država koji su u protekloj godini položili određene kiraete sa senedom do Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Ovo je još jedan u nizu uspjeha hafize Amele Aličković koja svojim nesebičnim ulaganjem truda uči Kur'an i druge njemu podučava.
Mubarek neka je ovaj uspjeh Fakultetu za islamske studije, Školi Kur'ana Časnog i cijelom Sandžaku.

FIS je jedna velika porodica

0

U ponedjeljak 10. aprila 2023. godine, 19. dana ramazana, uprava Fakulteta za islamske studije je u restoranu Doha u Novom Pazaru priredila iftar za uposlenike i studente.
Ova, već tradicionalna prigoda, prilika je da se u bereketu ramazanskih i iftarskih trenutaka naša visokoobrazovna ustanova još jednom doživi kao nešto mnogo više od samog fakulteta; on je zajednički dom pregaoca intelektualnog uzdizanja našeg naroda.
Iftaru su, između ostalih, prisustvovali hfz. prof. dr. Almir Pramenković, prof. dr. Mustafa Fetić, prof. dr. Hajrudin Balić, dr. Omran Nazar i dr. Nedžad Redžepović.
U prelijepoj atmosferi, iftar je završen zajedničkom dovom.

Dr. Nedžad Redžepović ušestvovao na međunarodnoj naučnoj konferenciji u Istanbulu

0

U Istanbulu je od 11. do 12. marta 2023. godine pod pokroviteljstvom Internacionalne fondacije svetionici misli iz Španije, Fakulteta islamskih znanosti Univerziteta u Tikritu – Irak, Univerziteta Crveno more – Sudan, Univerziteta Kur'an-i kerima i islamskih znanosti – Jemen i Univerziteta Iraka, održana međunarodna naučna konferencija na teme “Humanističke i šerijatske znanosti: problemi, nastavni planovi i programi i pespektive“ i „Psihološke i pedagoške znanosti između aktuelnih prijetnji i budućih perspektiva“,  na kojoj je učešće uzelo više od četrdeset eminentnih univerzitetskih profesora iz arapskog svijeta, Turske i Evrope. Na konferenciji je kao član organizacionog odbora i učesnik sudjelovao dr. Nedžad Redžepović, asistent na predmetu arapski jezik i voditelj Biblioteke Fakulteta za islamske studije u Novom Pazaru. Dr. Redžepović je imao čast da se u završnim obraćanjima u ime organizatora obrati učesnicima i zahvali im na učešću na konferenciji iskoristivši priliku da ih pozove da učestvuju na međunarodnoj naučnoj konferenciji na temu: “Budućnost odgoja, obrazovanja i humanističkih i šerijatskih znanosti u varijabilnom svijetu“ koju Fakultet za islamske studije u Novom Pazaru organizira u saradnji sa Internacionalnom fondacijom Svetionici misli iz Španije od 3. do 4. maja 2023. godine na Fakultetu za islamske studije u Novom Pazaru, i okupit će eminentne univerzitetske profesore iz arapskog svijeta i Evrope.

Mr. Nedžad Redžepović odbranio doktorsku disertaciju

0

Dana 18.04.2023. godine na Fakultetu za islamske studije u Novom Pazaru pred komisijom u sastavu:  prof. dr. Enver Omerović – predsjednik, doc. dr. Kerim Prijepoljac – član i prof. dr. Nezar Omran – član i mentor, doktorsku disertaciju pod naslovom „Jezičke konstrukcije u arapskom i bosanskom jeziku – kontrastivna studija“ odbranio je mr. Nedžad Redžepović, asistent na predmetu arapski jezik i voditelj Biblioteke Fakulteta za islamske studije. Disertacija je od strane komisije ocijenjena najvišom ocjenom uz preporuku za štampanje.