Glas islama: Predstavite nam ukratko Fakultet za islamske studije i njegove osnovne karakteristike?
Pramenković: Fakultet za islamske studije u Novom Pazaru nastavlja tradiciju najranijih vjersko-obrazovnih ustanova u Sandžaku, koje su nastale u vrijeme Osmanlija od 1461. do 1912. godine. Od samog svog osnivanja Mešihat Islamske zajednice Sandžaka je radio na unapređenju vjersko-prosvjetnog sistema. Realizaciju pomenute ideje ubrzala je i činjenica da se od školske 2001/2002. godine vjeronauka vratila u državne škole. To je zahtijevalo postojanje većeg broja svršenika islamskih fakulteta te je, na osnovu toga, osnovan Fakultet za islamske studije 2001. godine kao Islamska pedagoška akademija.
Fakultet je smješten u strogom centru grada. Inače, na tom mjestu je 1461. bila sagrađena prva džamija u Novom Pazaru, koja je porušena, a na njenim temeljima je sagrađena Zgrada islamskih ustanova 1938. godine. Tu su bili smješteni Islamska zajednica, Medresa, Merhamet i Gajret. Godine 1948. ova zgrada je nacionalizovana da bi, Zakonom o vraćanju imovine vjerskim zajednicama 2006. godine, Islamska zajednica ponovo preuzela ovaj objekat na upotrebu i raspolaganje. Nakon što je sačuvana od daljeg otuđivanja, Islamska zajednica je, postavši njen punopravni vlasnik, odlučila da Fakultet za islamske studije smjesti u njoj, gdje su se našli povoljni uslovi za izvođenje nastave. Temeljna intencija, cilj bio je da muslimani moraju imati pristup visokokvalitetnoj i dostupnoj edukaciji kako bi parirali razvijenim društvima. Svaki narod mora imati institucije koje predstavljaju stožer vjerskog, kulturnog i nacionalnog identiteta. U našem slučaju to je Fakultet za islamske studije gdje u nastavi rade 42 predavača: 20 sa zvanjem doktora, 12 sa zvanjem magistara i 10 asistenata, među kojima je 6 hafiza Kur’ana.
Prve Allahove riječi koje su prolomile nebo i povezale nebo sa Zemljom su riječi: „Uči u ime Gospodara koji stvara. Stvara čovjeka od ugruška. Uči, plemenit je Gospodar tvoj, Koji peru podučava. Koji čovjeka podučava onome što ne zna.“ Zato Fakultetu za islamske studije najviše imponuje da budemo preteča visokom školstvu. On to i jeste, jer je postavio temelje visokom školstvu u Sandžaku, jer prije njega nije postojala ni jedna viša škola niti fakultet, dok u kasnijem periodu dolazi do otvaranja mnogih privatnih i državnih isturenih odjeljenja, fakulteta i univerziteta. Tako je na lokalnom planu, ali i na globalnom. Prisjetimo se samo da je prvi univerzitet u svijetu u povijesti ljudske populacije otvoren u Fesu, današnjem Maroku, 859. godine, zatim Sorbona u Parizu 1150. i Oksford 1168. godine. Dakle, svjetski univerziteti su nastali nekoliko stoljeća poslije osnivanja univerziteta u muslimanskim zemljama. Zato je besmisleno postavljanje pitanja odnosa islama prema nauci. Nauka je sastavni dio islama. Nauka je potpuno suverena u granicama svog domena. Kur’an kada govori o stvaranju prvog čovjeka kaže da je čovjek podučen stvarima. Dakle, jedino čovjek je, putem razuma i nauke, u stanju ostvariti dominaciju nad prirodom i obavljati misiju namjesnika. Na taj način nauka je u islamu postala osnovno obilježje čovjeka. Sandžaku i njegovim stanovnicima uz FIS predstoji revolucija u znanju. Međutim, sveukupnu revoluciju je nemoguće ostvariti ukoliko se ona ne desi u svakom pojedincu, a najrevolucionarnija snaga je mladost. Zato se treba naoružati oružjem koje je neophodno za ostvarenje revolucije. To oružje jeste znanje. Ta institucija koja pokreće revoluciju znanja jeste Fakultet za islamske studije.
Glas islama: Koji su ciljevi i perspektive Fakulteta?
Pramenković: Cilj našeg Fakulteta jeste da ponudi ono što je potrebno studentu, da ponudi njegovom razumu obrazovanje, znanje i sve ostalo. Čovjek je nešto više od običnog fizičkog bitisanja. Čovjek ne živi samo da jede. Suština i smisao njegovog postojanja ima moralno-etičko obilježje. U čovjeku postoji razum i srce. Razumu odgovara nauka, a srcu vjera. Otuda su nauka i vjera u uzajamnom odnosu. Jedna bez druge ne može. Srednji vijek je pokušao da živi bez nauke pa je pao u mračnjaštvo mistike i metafizike. Fakultet za islamske studije ne preferira samo formalno i nominalno sticanje znanja i njegovu mehaničku primjenu. Naš cilj jeste visoko obrazovanje, ali i odgoj. U tome je ogromna razlika između našeg Fakulteta i drugih.
Danas postoji shvatanje da vjera ne treba igrati važnu ulogu u društvu. Argumenti su im slijedeći:
1. Civilizacija ne može opstati bez nauke, a vjera joj se suprotstavlja. Zapad je napredovao kada je odbacio vjeru, a prihvatio logiku.
2. Za ostvarivanje ovih ciljeva, tvrde, treba slijediti teoriju Ogista Konta koji govori o tri stadijuma intelektualniog razvoja čovječanstva: prvi počinje s vjerom, drugi nastavlja s filozofijom i završava naukom.
3. Treba postaviti Marksovu teoriju da je vjera opijum za narod.
Međutim, čovjek ima potrebu za psihičkim zdravljem i duhovnom snagom, a bez vjere to ne može dobiti. Potreba zajednice je za moralnim principima. Sociološka za vjerom, jer zakoni nisu dovoljni. Bez morala ne postoji zakon, a bez vjere ne postoji moral.
Svakako da je obrazovanje u islamu obaveza svakom muslimanu i muslimanki, kako kaže Poslanik Muhammed a.s. Povijesno gledano, muslimani su se na ovu zapovijed odazivali. Samo u hemiji među Grcima nema nijednog, dok među Arapima ima na stotine. Muhamed Ikbal kaže da je Rožder Bekon uzeo metode istraživanja sa muslimanskih univerziteta u Španiji i tako inovirao eksperimentalni metod u Evropi. Dakle, on je jedan od prenosilaca nauke sa Istoka u Evropu. Isto tako je Dekart svoju teoriju racionalizma preuzeo od Muhammeda El-Gazalija. Dakle, Arapi su bili profesori Evropljanima. Danas se Evropa koristi znanostima Grka zahvaljujući Arapima.
Sve navedeno je velika podrška i satisfakcija svakom muslimanu i muslimanki da studiraju, da se obrazuju, ali da, pored toga, vode računa o odgoju. I odgoj i obrazovanje nudi naš Fakultet.
Otvorili smo od ove godine ukupno 6 odsjeka. FIS je inoviranjem odsjeka proširio programske kapacitete, nudeći mogućnost studiranja na jednom od šest odsjeka: Kur’an i Sunnet, Šerijat, Da’wa i mediji, Akaid i komparativne religije, Religijska pedagogija i Orijentalistika. Odsjeci pružaju studentima velike mogućnosti i perspektivu da nakon diplomiranja obezbijede sebi visoko obrazovanje i važnu ulogu u društvu. Pored toga, naš Fakultet radi na povezivanju sa ostalim visokoobrazovnim ustanovama. Od ove godine naši studenti imaju mogućnost ići na specijalizaciju arapskog jezika u Damask, gdje im je obezbijeđen besplatan boravak.
Glas islama: Šta želite poručiti maturantima?
Pramenković: Moja poruka maturantima jeste da nastave studirati i da budu najbolji studenti. Pored toga trebaju znati da na raspolaganju imaju Fakultet za islamske studije na kome mogu steći visoko obrazovanje iz islamskih i društvenih nauka, kao i visoke moralne kvalitete. Sve to mladom čovjeku daje široku mogućnost i veliku perspektivu u budućnosti. Na našem Fakultetu očekujemo veliki broj studenata obzirom na veliko dosadašnje interesovanje.
G.I.