U četvrtak 26.02.2009. godine u organizaciji Fakulteta za islamske studije u Velikoj sali Mešihata održana je tribina pod nazivom „Hifz i uloga Kur'ana u životu vjernika“. Sala je bila ispunjena do posljednjeg mjesta vjernicima koji su željeli da čuju predavanje prof. dr. hfz. Safveta Halilovića, musafira iz Bosne i Hercegovine.
Hafiz Halilović je profesor tefsira na Islamskoj pedagoškoj akademiji u Zenici, a na Fakultetu za islamske studije u Novom Pazaru predaje siru – životopis Muhameda a.s.
Prije početka predavanja predsjednik Upravnog odbora FIS-a prof. dr. Mehmed Mešić proučio je ašere, a prodekan FIS-a mr. Mustafa Fetić se obratio prisutnim vjernicima riječima: „Imam čast da se nađem na ovakvom skupu gdje se govori o znanju i mudrosti. A ovakve skupove gdje se govori o Kur'anu, pored ljudi, posjećuju i meleki. Hifz je neiscrpno more koje treba crpjeti do kraja života. Mi smo islamski ummet, ummet znanja, ummet knjige, ummet nauke i mudrosti i na to treba da budemo ponosni. Fakultet za islamske studije će i u budućnosti organizovati niz ovakvih tribina na kojima će se promovisati nauka i znanje.“
Hafiz Halilović je svoje predavanje započeo video prezentacijom gdje je na slajdovima prikazao odnos u veličini između planete Zemlje i ostalih nebeskih tijela u Kosmosu. Na slajdovima je jasno viđeno da je Zemlja mnogo manja od većine nebeskih tijela, a čovjek je po Kur'anu „biće koje je posebno odlikovano, jer je sve stvoreno radi čovjeka. Sve što postoji podređeno je čovjeku, a čovjek je stvoren radi robovanja Allahz dž.š.“
Allah dž.š. je Kur'an objavio radi čovjeka i čovjeka je pripremio za nešto veliko jer je čovjek u odnosu na Kosmos minijaturan. Gospodar je objavio Knjigu i poslao Poslanika da pokaže kako se ta Knjiga može provesti u djelo i kako se po njoj može živjeti i garantuje da će Kur'an biti očuvan do Sudnjeg dana. Čuvari Kur'ana su hafizi, pa je profesor Halilović u vezi sa tim rekao: „Hafiz znači čuvar, onaj koji bdije nad nečim. Njima su ukazane posebne počasti i na ovom i na budućem svijetu. Prvi hafiz Kur'ana bio je Muhamed s.a.w.s., zatim njegovi ashabi i njegove supruge. Tokom istorije muslimani su se natjecali da što više Kur'ana nauče napamet. Mnogi ljudi misle da je hafiz samo ona osoba koja zna cijeli Kur'an na pamet, međutim, postoje i hafizi pojedinih sura ili pojedinih džuzova.“
Kur'an se uči napamet zbog toga što je to veoma časno, veoma veliko, veoma važno i što postoje hadisi u kojima se hvale oni koji uče Kur'an časni. Deredža u Džennetu ima koliko i kur'anskih ajeta.
„Blago onome ko Kur'an u cjelosti nauči i sačuva ga“, rekao je hafiz Halilović i dodao: „ali blago i onome ko nauči jednu kur'ansku suru ili džuz. Ashabi su se ponosili time da neko od njih bude hafiz sure El-Bekare ili Ali Imran. Pa evo vam izazova, dragi mladići i djevojke, učite ove dvije sure napamet jer njihovo učenje je berićet. U kuću u kojoj se uči Bekare ne ulazi šejtan. Kur'an je Knjiga koja se čita i uči napamet i slijedi se njen put.“
Dekan Fakulteta za islamske studije prof. dr. hfz. Almir Pramenković, obraćajući se prisutnima, istakao je: „Kur'an je objavljen u periodu mraka i tame, zuluma, nepravde i tiranije i zato je objava Kur'ana označila početak nove epohe u razvoju ljudske misli. Kur'an je osnovna inspiracija svakom vjerniku, on je vjerniku učitelj koji ga podučava i upućuje. Kur'an je tkivo od koga je sazdan život vjernika. Pored čuvanja teksta u pisanoj formi vrlo važan način je i njegovo memorisanje, to jest učenje napamet. Kur'an je najveća mu'džiza i zato je Uzvišeni obećao da će On bdjeti nad njim. Kur'an se, za razliku od svih drugih knjiga, jedini može naučiti napamet. Jednom riječju, glavna poruka Kur'ana je živjeti u skladu sa njim.“
Govoreći o profesorima sa Fakulteta za islamske studije, hafiz Pramenković je istakao da na Fakultetu od 45 profesora 7 njih su hafizi Kur'ana i da se time FIS posebno ponosi, a i studenti koji se obrazuju na FIS-u.
Na kraju ovoga skupa hafiz Safvet Halilović je proučio dovu.