Dana,13.12.2013 na Fakultetu za Islamske studije u Novom Pazaru održana je konferencija na temu “Obrazovanjem do suživota”. Učesnici naučne konferencije bili su: pored Glavnog muftije Muamer ef. Zukorlića, i dekana fakulteta doc. dr.Enver Gicića, rektor IUNP-a prof. dr Mevlud Dudić, prof. dr. hfz. Almir Pramenković, prof. dr. Jahja Fehratović, prof. dr. Admir Muratović, prof. dr. sa Filozofskog fakulteta iz Sarajeva Ismail Palić, direktor biblioteke Gazi Husrev-beg prof. dr. Mustafa Jahić iz Sarajeva, Doc. dr. Hajrudin Balić, Doc. dr. Haris Hadžić, te brojni drugi eminentni gosti.
Organizacijom ovakve vrste skupova FIS nastavlja tradiciju, u cilju razvoja i unapređenja obrazovnog sistema.
Dekan fakulteta je na samom početku rekao da ova konferencija nebi imala toliki značaj da ih svojim prisustvom nije počatio Glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji koji je postavio temelje visokom obrazovanju u Sandžaku.
Muftija Muamer ef. Zukorlić zvanično je otvorio naučni skup. Na samom početku on je uputio zahvalu Uzvišenom Allahu dž. što je u prilici biti svjedok decenijskog postojanja stabilnog, kvalitetnog rada Fakulteta za Islamske studije u Novom Pazaru. FIS prijedstavlja prvu visokoškolsku ustanovu nastalu u Sandžaku. Govoreći o temi skupa Muftija je skrenuo pažnju prisutnima da je korijen riječi obrazovanje obraz, a obraz predstavlja čast svakog čovjeka. Obrazovanje ima velikog udjela u formiranju ličnosti i identiteta, tako ni prva Kur'anska poruka: Uči u ime Gosodara, nije slučajnost. Navodeći niz ajeta iz Kur'ana koji su upućeni čovjeku i govore o važnosti sticanja obrazovanja svakog razumom obdarenog insana.
„Često se zapitam zašto ljudi ne podnose i negiraju jedni druge, zašto imaju potrebu da eliminiraju nekog, to je suprotno od suživota iako je ljudska civilizacija doživjela ekspanziju i napredak, ta ekpanzija nije doprinijela stabilnosti, miru kojem čovjek teži“, rekao je Glavni Muftija. Svaki čovjek teži da ostvari sreću, a sreća stanuje u istini, poistovećivanje ili borba za istinom može čovjeku pružiti sreću, u odsustvu istine čovjek je prazan i nesiguran. Oni koji ne mogu da dosegnu do istine pribegnu putu negacije i eliminacije drugih.
„Mi Bošnjaci smo u posljednjem stoljeću bili na udaru onih koji hoće da nas eliminiraju i unište, ono do čega sam došao u zaključku je to zašto se ne može oprostiti Bošnjacima, je veliko kulturno civilizacijsko bogatstvo. Naše okruženje u nedostatku sopstvene kulture i njenog bogatstva poseže za našim kulturnim naslijeđem, zato su nas htjeli eliminirati“, istakao je muftija Muamer ef. Zukorlić.
Istina je vrijednost koja se treba štititi, a najbolje je štite nacionalne institucije. Sigurnost sa istinom i njena odbrana je najbolji doprinst suživotu zaključio je Muftija u svom obraćanu prisutnima.
Dr. Almir Pramenković govorio je na temu „Koncept islamizacije znanja“ . Islamiziranje znanja prije svega predstavlja borbu za poziciju islamskog znanja u kontekstu savremenog znanja. Jedan od ključnih elemenata po kome se razlikuje islamsko znanje od znanja zapadnjaka je način spoznaje stvarnosti. Podvlačeći šta je vjera a šta nauka, odakle nam vjera dolazi, šta je znanje sa aspekta Muhameda Assada, Farukija i Atasa.
Dr. Ismail Palić osvrnuo se na temu „Uloga jezika u povezivanju ljudi“ . Jezik predstavlja elementarnu ljudsku sposobnost koja prima informacije od drugih i povezuje međusobno, on je sredstvo sjedinjavanja i zbližavanja i socijalne interakcije. Samim tim jezik se mora podrediti potrebama i ciljevima povezivanja sa ljudima. Bliskost jezika i kulture omogućuje da se jezik iskoristi kao sredstvo povezivanja ljudi.
Dr. Jahja Fehratović elaborirao je temu“ Razvoj obrazovanja u postosmanskom Sandžaku i suživot“ . Bosanska književnost je zaista bogata, on je pokušao objasniti sistem obrazovanja u vremenu vladavine Turaka našim prostorima kao i nakon njihovog odlaska sa ovih prostora, kada nastaje to gluho doba u obrazovnom smislu do 1918 god.
Dr. Admir Muratovic govorio je o Medinskoj povelji i pravima muslimana u Islamskoj državi. Iako je nastala 1500 godina prije univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i dan danas je neprevaziđena. Nikada se više nije govorilo o ljudskim pravima i nikada više nije imalo dokumenata koja su ta prava tretirala, a da se upravo ta prava danas uopšte ne poštuju nego se čak i mnogo krše, kao na primjeru Nelsona Mendele, ili Muhameda Mursija, nažalost takve primjere imamo i na lokalu. Medinska povelja može da parira univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima kao i to da se može i danas primenjivati, jer su se poštivala i praktikovala sva prava tom poveljom. Navodeći niz primjera i zakona koji su se tada primenjivali, a koji su poštovali prava nemuslimana u Islamskoj državi.
Dr. Mustafa Jahić izlagao je temu „Uloga arapsog jezika u razvoju islamske kulture i civilizacije“. Na samom početku napravio je osvrt na značaju ilma i poruke u Islamu, osivanje prvih škola i biblioteka , fakulteta i drugih institucija, izučavanje ne samo islamskih nauka već i matematike, astronomije, fzike, osvrnuo se i na osnivanje prevodilačkih centara, govorio je o prenosu nauke u Evropu preko Sicilije i Španije. Forma obrazovanja je vaspitanje I odgoj. Na kraju je poručio da se samo kroz nauku trebamo dokazivati kao i to da sačuvamo DIN vjera i AR obraz se jer to je ono što nas identifikuje.
Dr. Hajrudin Balić govorio je na temu „Muhamed a. s., kao primjer uspostave univerzalnih ideala“ . Svjedoci smo da živimo u vremenu u kome nam nedostaje i obrazovanja i suživota. Iako se radi o Poslaniku a. s koji je djelovao i radio u VII stoljeću svjedoci smo da smo žedni njegovih uputa, da su njegovi hadisi smjernice i principi na kojima nastaje cjelokupna civilizacija i islamska kultura itekako aktuelni ma koliko se vremenski distancirali od Poslanika Muhameda a. s. Ono na šta je on ukazao kao nephodno to je čovječanstvu danas itekako potrebno. Osnovni i fundamentalni princip Islama je čitanje i izučavanje. Najbolji primjer suživota je Islamska država. O koristi izučavanja nauke i obrazovanja dr.Hajrudin Balić navodio je niz ajeta iz Kur'ana kao i hadisa Poslanika a. s. Na kraju je poručio da je nama muslimanima traženje nauke obaveza, u čemu nam je Poslanik najbolji primjer i uzor.
Prof. dr. Mevlud Dudić izlagao je na temu „Dijalog šta je to“. Dijalog se prvo mora uspostaviti sa Stvoriteljem a zatim sa ljudima. Dijalog je shvatanje sa tolerancijom, zajednički problemi se trebaju rješavati. Kur'an poziva i ukazuje na važnost dijaloga, pritom ukazujući na međusobnu različitost svih ljudi na kugli zemaljskoj. Profesor Dudić svoje izlaganje je završio citiraući razne Kur'anskie ajete koji se dotiču pomenute teme a također je naglasio da trebamo itekako obratitit pažnju na bogato kulturološko blago koje mi Bošnjaci posjedujemo.
Na samom kraju doc dr. Enver Gicić dekan FIS-a zahvalio se Kacelariji za saradnju vjerskih zajednica, koja je bila jedan od pokrovitelja ovog naučnog skupa. Izražavajući svoje zadovoljstvo o održanom skupu, kao i odzivom predavača koji su i sami bili počašćeni zato što su uzeli učešće u njemu. Fakultet za Islamske studije je ostao bedem Islama, sa intencijom vjerske, nacionalne i kulturne svijesti. Dekan je konstatovao da je cilj rukovodioca fakulteta prerastanje u islamski univerzitet, na kojem će svi vjerno raditi.
Amela Salković
Izvor: Mesihat.org