Skrušenost i kika (čuperak)
Učenjaci su otkrili da se prednji dio mozga, a ta oblast se zove „kika“, ubrzava svoj rad tokom razmišljanja. Ovaj dio mozga je komandni centar za poduzimanje raznih odluka, pa zato on ima presudnu ulogu u svim našim ponašanjima i emocijama.
Zato nalazimo da je naš poslanik Muhammed a.s. upućivao dove svome Gospodaru, a podrazumijevajući ovaj dio mozga.
{ناصيتي بيدك}
Što bi značilo: „O moj Gospodaru, predajem ti kiku (moj prednji dio glave, koji je centar upravljanja, donošenja odluka i emocija, ponašanja), pa ga Ti upiti najboljem putu.“
Preteča nauke i medicine je Kur`an, koji još prije četrnaest vijekova govori da se kika nalazi u prednjem dijelu mozga i taj dio je, kako kažu učenjaci, dio koji je odgovoran za: iskrenost, laž, poduzimanje važnih odluka, za moral, intelektualno usavršavanje, skrušenost.
Taj primjer imamo kada Hud a.s. upućuje dove Allahu dž.š:
{إني توكلتُ على الله ربي و ربكم ما من إله إلاّ هو آخذٌ بناصيتها إن ربي على صراط مستقيم}
„Ja se uzdam u Allaha, u mog i vašeg Gospodara! Nema ni jednog živog bića koje nije u vlasti Njegovoj; Gospodar moj zaista bdi nad svim.“ (Hud, 56)
Skrušenost i zle misli
Jedan od poznatih učenjaka, dr Njuberg, vršio je probe na sveštenicima budistima dok su obavljali molitvu, i to po jedan sat dnevno. Otkrio je da im prednji dio mozga radi više nego drugi dijelovi mozga. Imajući u vidu da se dijelovi mozga koji su zaduženi za zle misli nalaze u zadnjem dijelu glave, dr Njuberg je otkrio da dok obavljaju molitvu taj dio mozga, zadužen za zle misli, uopšte ne radi, što je dokaz da skrušenost i smirenost liječe sve oblike zlih misli.
Učenjaci, također, otkrivaju da skrušenost i smirenost utiču na jačanje pamćenja. Evo prilike za sve one koji imaju slabo pamćenje da ga pojačaju.
Skrušenost, smirenost i šizofrenija
Kada su učenjaci ispitivali zapreminu mozga ljudi koji su obuzeti šizofrenijom i ljudi koji to nisu, zaključili su da je prednji dio mozga tih ljudi obimno manji nego drugih.
U tom kontekstu, možemo zaključiti da skrušenost i smirenost liječi osobe oboljele od šizofrenije, bolje i djelotvornije od bilo kojeg lijeka koji u sebi sadrži hemikalije, zato što skrušenost i smirenost utiču na to da ovaj dio mozga ima bolji rad i bolju funkciju, liječeći svakako određene moždane poremećaje. Šizofrenija je jedna od vrlo nezgodnih bolesti, koja utiče na smanjenje ili čak uništenje 10% ćelija mozga, a te ćelije se mogu regenerirati jedino skrušenošću i smirenošću minimalno po jedan sat dnevno.
Skrušenost i namaz
Kur'an potvrđuje i daje veliku ulogu skrušenosti u namazu. Danas je, nažalost, puno muslimana koji neredovno klanjaju. I pored toga što pokušavaju da redovno klanjaju, njihovi namazi su neredovni zato što su izgubili skrušenost u namazu. Kažemo izgubili, ili je nikada nisu ni našli. A skrušenost u namazu je upravo slast koja se osjeća za vrijeme namaza, koja se ne može porediti sa nijednom drugom na ovom dunjaluku.
U tom kontekstu kaže Uzvišeni Allah dž.š:
{واستعينوا بالصبر والصلاة و إنها لكبيرة إلاّ على الخاشعين}
„Pomozite sebi strpljenjem i molitvom, a to je, zaista, teško, osim poslušnima.“ (Al-Bagara, 45)
Ovim ajetom se daje velika uloga skrušenosti u namazu, čime Kur`an uspostavlja vezu između skrušenosti i namaza. U tom smislu, učenjaci potvrđuju otkrića da skrušenost daje čovjeku moć da lakše prebrodi određene probleme, daje čovjeku strpljenje da podnese i prevaziđe određena iskušenja.
Američki ljekari su izučavali ulogu namaza (na njihov način) na čovjeka, pa su otkrili da namaz ima veliku i nezamjenljivu ulogu u liječenju nepravilnog rada srca, kao i problema sa pritiskom, te uticaj na staloženost mozga.
Imajući sve ovo u vidu možemo reći da nam je Kur`an spojio dva lijeka: namaz i skrušenost.
Zato Uzvišeni kaže:
{ قد أفلح المؤمنون الذين هم في صلاتهم خاشعون}
„Ono što žele vjernici će postići, oni koji molitvu svoju ponizno obavljaju.“ (Al-Mu`minun, 1-2)
Kako biti skrušen u svakodnevnom životu
Kur'an je naš sistem života, on nam je osnova i barometar u ponašanju.
Moramo da ispravimo pogrešno mišljenje među ljudima koji smatraju da je samo namaz jedini vid skrušenosti. Ispravno mišljenje je da je skrušenost naš program pomoću kog treba da živimo. Ako analiziramo život ashaba i tabiina vidjet ćemo da je čitav njihov život bio skrušenost. Odanost Uzvišenom ih je očeličila i učinila da prebrode tako teške izazove i iskušenja na koja su nailazili od izrugivanja, napadanja, omalovažavanja… Ali njihova skrušenost, koja je bila pretočena u strpljenje, dala je rezultate i snagu da prebrode sve teške situacije i izazove. Skrušenost i odanost Allahu dž.š. bili su uzrok da im se dove ukabule. U tom kontekstu kaže Allah dž.š:
{إنهم كانوا يسارعون في الخيرات و يدعوننا رغباً و رهباُ و كانوا لنا خاشعين}
„Oni su se trudili da što više dobra učine i molili su Nam se u nadi i strahu, i bili su prema Nama ponizni.“ (Al-Anbiya, 89)
Ajet ukazuje da su poslanici i ashabi bili u skrušenosti i poniznosti, pa zbog toga nam moraju biti primjeri u našem životu.
Kako biti skrušen
Pravi vjernik biva skrušen u namazu, kada daje sadaku razmišlja o važnosti te sadake, kada posjećuje bolesnika on razmišlja o vrijednosti te posjete, traži od Allaha da od njega udalji sve bolesti i da mu grijehe oprosti. Kada trguje sa ljudima, osjeća da ga Allah posmatra i vidi i zna da ne smije varati, ne smije lagati da je roba uredna ako je pokvarena, mora biti iskren, jer je svjestan da će na Kijametu biti u društvu iskrenih.
Kada mladić bude izložen kušnjama, smutnji, prilikama da upadne u haram ili da gleda haram, sjeti se da ga Allah dž.š. vidi i posmatra, zato se odmah udaljava od harama.
Kloni se harama da bi zaslužio Allahovu milost i zadovoljstvo i u tom momentu osjeća slast skrušenosti i imana.
Kada čovjek vidi neko djelo koje ga nervira kod svoje žene, dužan je da joj na najbolji način to saopšti, a da je pri tom ne uznemirava, jer je Poslanik a.s. ostavio oporuku da se sa ženama postupa lijepo. Poslanik a.s. ne voli one koji svoje žene uznemiravaju nepotrebno, a pri tome ih ne savjetuju da se poprave. Vjernik mora biti strpljiv u savjetovanju svoje žene jer to je skrušenost prema Allahu dž.š.
Kada god se vjernik razboli ili padne u tešku situaciju, prvo što radi je dova koju upućuje Allahu za pomoć, jer treba da zna da je Allah jedini koji mu može pomoći.
U Njegovim rukama je svo dobro, On liječi svakoga, On daje svakome nafaku, On je Gospodar svih dobara i u njegovim rukama su ključevi dobra, to su plodovi prave i iskrene skrušenosti.
Skrušenost je rezultat dobrih djela i dova i takmičenja u činjenju dobrih djela. Ako želiš da te Allah obdari skrušenošću, da ti dove budu primljenje, kao što su bile primljene poslanicima, a bili su u najtežim situacijama, na tebi je da radiš dobra djela i da se takmičiš u činjenju istih. Nemoj da čekaš da neko dođe da ti traži da mu udjeliš.
U tom kontekstu kaže Allah dž.š:
{إنهم كانوا يسارعون إلى الخيرات و يدعوننا رغباً و رهباً و كانوا لنا خاشعين}
„Oni su se trudili da što više dobra učine i molili su Nam se u nadi i strahu i bili su prema Nama ponizni.“ (Al-Anbiya, 90)
Poslije svega ovoga nameće se pitanje zašto je Uzvišeni odobrio Poslaniku a.s. odlazak u pećinu Hira i da tamo bude sam, da razmišlja, ponizno i skrušeno svome Gospodaru. Da razmišlja o stvaranju ovoga svijeta, o stvorenjima, da kroz stvorenja spozna svoga Stvoritelja, zato što je to i buduće razdoblje presudno za Poslanika a.s., jer se naoružava strpljenjem koje će biti od presudne važnosti za prevazilaženje teškoća risaleta.
Možda ćemo shvatiti zašto hadž kao ibadet čisti čovjeka od svih grijeha kao kada ga je majka rodila, jer je hadž kao ibadet, u osnovi, skrušenost, razmišljanje o Božjim stvorenjima, a posebno stajanje na Arefatu, koje je osnovni stub hadža. Put na hadž iziskuje veliko strpljenje i čišćenje svih organa od grijeha. To je program za čitav život, kako biti skrušen, ponizan Allahu dž.š.
Mnogi su na hadžu zdravi i pored mnogih bolesti, jer koriste vrijeme na hadžu za skrušenost, koje donosi lijek, kako smo to već dokazali.
Nadamo se da ćemo shvatiti zašto su poslanici imali najviše sabura (strpljenja) na dunjaluku, jer na Ahiretu je pripremljeno ono što oko nije vidjelo, niti je uho čulo, niti je ikome palo na pamet.
{والخاشعين والخاشعات أعدّ اللهُ لهم مغفرة و أجراً عظيماً}
„Skrušenim i skrušenima (ženima) Allah je pripremio za sve njih oprost i veliku nagradu.“ (Al-Ahzab, 35)
Molim Allaha Uzvišenog da nam podari skrušenost.