PITANJE: Kakav je stav islamske uleme prema odlasku na more i boravku na plažama, gdje je čovjek u prilici gledati u ono što je haram?
ODGOVOR: Pitanja koja se tiču mora, plaže i boravka muslimana na njima aktuelna su svake godine u ovo doba i o tome je bilo govora ranije, ali ono što želim istaći jeste da islam postavlja jasne principe i mjerila halala i harama, tako da more ili sama plaža, u osnovi, sami po sebi nisu zabranjeni, ali ih određeni detalji mogu učiniti zabranjenim.
Neosporno je da morska voda, vazduh pored mora, posebno u jutarnjim satima, sunce i pijesak vrlo često blagotvorno djeluju na čovjeka, to jest pozitivno se odražavaju na njegovo zdravlje, zbog čega se vrlo često može čuti i preporuka ljekara da se zbog određenih bolesti treba izdvojiti određeni dio vremena koji će se provesti pored mora, ili kako već ljekari savjetuju.
Neosporno je takođe i to da islam najstrožije zabranjuje razgolićavanje muškaraca i žena, to jest otkrivanje stidnih dijelova, njihovo miješanje, te gledanje u ono što je zabranjeno, a to je nešto što je prva asocijacija kada se pomene more i boravak na plaži.
Činjenica je također da su i ulice gradova u kojima živimo prepune osoba koje se neislamski odijevaju, gdje umjesto kulture odijevanja imamo „kulturu“ razgolićavanja, gdje naše sugrađanke muslimanke umjesto da svoje stidne dijelove pokrivaju, kako je i propis, one ih sve više otkrivaju, tako da je čovjek koji se kreće ulicom, ili sjedi pred svojom kućom, u svakom trenutku u prilici gledati u zabranjeno i počiniti grijeh, tako da mu za tu vrstu grijeha nije uopšte potrebno more.
Međutim, ovo obrazloženje ni u kom slučaju ne smije biti argument nekome da sebi dozvoli ono što je Uzvišeni Allah zabranio, već ono odslikava realnu situaciju, probleme i iskušenja sa kojima se susreće vjernik u svom životu na ovome svijetu, nekada svojom voljom i svojim izborom, kao što je slučaj kod odlaska na more, a nekada mimo svoje volje, kako je slučaj sa našim ulicama i mahalama.
Stoga, stvar je potpuno jasna i jednostavna – ukoliko musliman i muslimanka svoj boravak u primorskom gradu mogu uskladiti sa propisima vjere koristeći njegove blagodati, ako mogu izbjeći miješanje i razgolićavanje, to jest gledanje u zabranjeno ili pokazivanje zabranjenog, ne postoji nikakva sumnja u dozvolu takvog boravka.
Ali ukoliko će boravak na moru i plaži biti praćen miješanjem sa drugim osobama, gledanjem u zabranjeno, sopstvenim razgolićavanjem i izlaganjem svoga tijela drugima, onda je nesumnjivo takav čin haram i on se mora izbjeći, jer će osoba u suprotnom biti grješna i odgovorna pred Uzvišenim Allahom dž.š.
PITANJE: Može li muškarac klanjati bez gornjeg dijela odjeće?
ODGOVOR: Jedan od uslova ispravnosti namaza jeste propisna odjevenost ili drugim riječima, pokrivenost stidnih dijelova, što se odnosi kako na čovjeka tako i na ženu.
Postavlja se pitanje šta je neophodno pokriti od tijela muškarca i žene?
Sva islamska ulema se složila da, kada je tijelo žene u pitanju, ono mora biti u cjelosti pokriveno izuzev lica i šaka, kako u namazu tako i van njega, a na to upućuju brojni kur'anski ajeti i hadisi Resulullaha a.s.
Za razliku od žene, tijelo muškarca nije u cjelosti avret. Islamska ulema smatra da ono što mora biti pokriveno od tijela muškarca jeste dio od pupka, pa do ispod koljena.
Međutim, imajući u vidu važnost namaza i činjenicu da čovjek obavljajući ga staje pred Uzvišenim Gospodarom, jasno nam je da on mora pokazati maksimalnu ozbiljnost i pristojnost, bilo da se radi o načinu stajanja u namazu, obavljanju namaskih ruknova ili odjeći u kojoj obavlja namaz.
Imajući u vidu tu činjenicu pravnici hanefijskog mezheba i oni koji ih u tome slijede smatraju da je muškarcu mekruh klanjati golih ramena, ako je u mogućnosti pribaviti odjeću i klanjati.
Posmatrajući naše džematlije, posebno one iz redova omladine, primjetno je određeno opuštanje u tom pravcu. Dosta je onih koji namaz obavljaju u šorcevima koji jedva sežu do koljena ili trik-majicama, što iako nije izričito zabranjeno, ipak u određenoj mjeri izražava nepristojnost i neozbiljnost koja se nikako ne smije naći kada je u pitanju namaz.
Dotična odjeća, iako zadovoljava propisani minimum i može biti korištena u trenucima odmora ili slobodnom vremenu, ne bi trebala biti način odijevanja onoga ko obavlja namaz u toku njegovog obavljanja.
Stoga, savjetujem svima da kada žele namaz obaviti to čine odjeveni onako kako priliči osobi koja staje pred Uzvišenim Gospodarom, Njemu pada na sedždu, Njega hvali i veliča.
PITANJE: Da li je dozvoljena nafila post petkom i subotom ili subotom i nedjeljom, zasebno i spojeno, ili pak početi petkom pa postiti više dana uzastopno?
ODGOVOR: Kada se govori o dobrovoljnom – nafila postu potrebno je napomenuti da nije svaki oblik dobrovoljnog posta na istom nivou, jer postoji nafila post koji je na stepenu sunneta, kao što je slučaj sa postom 9. i 10. dana mjeseca muharrema (dan Ašure sa danom prije njega), zatim dobrovoljni post koji je na stepenu poželjnosti – menduba, kao što je post tri dana od svakog mjeseca (bijeli dani, 13., 14. i 15. dan), post ponedjeljkom i četvrtkom, šest dana mjeseca Šewala itd., a takođe postoji i dobrovoljni post na stepenu nafile, koja ukoliko se učini slijedi nagrada, a ukoliko se ispusti ne postoji nikakva kazna.
Postiti samo jedan dan: petak, subotu ili nedjelju, odnosno izdvojiti jedan dan koji se želi postom posebno učiniti vrijednim u odnosu na druge dane, spada u pokuđene stvari, ne zbog samog posta u njemu, već zbog namjere koja se ima sa postom u tom danu, a to je odlikovanje tog dana u odnosu na druge dane, jer je u tome oponašanje sljedbenika drugih religija koji su odabrali određene dane da ih posebno obilježavaju, tako da musliman to ne smije činiti, zato što postoje jasni hadisi koji to zabranjuju. Poslanik a.s. o džumanskom danu, petku, kaže: „Nemojte noć uoči petka posebno izdvajati u odnosu na druge noći po pitanju ibadeta, niti džumanski dan, petak, po pitanju posta, osim ukoliko je riječ o postu kojeg neko izvršava zbog obaveze ili drugog razloga.“ (Muslim), a u predaji koju bilježi Ebu Hurejre se dodaje: „Nemojte postiti samo petkom, dodajte dan prije ili dan poslije.“
Ukoliko se radi o postu kojim se nadoknađuju propušteni dani ramazana, ili se radi o nekoj drugoj vrsti dobrovoljnog posta koji obuhvata petak, subotu ili nedjelju, onda ne postoji smetnja, niti razlog zabrane posta u njima.