PITANJE: Da li je grijeh propuštene dane posta u mjesecu ramazanu, koji se trebaju nadoknaditi, odložiti nakon sljedećeg ramazana?
ODGOVOR: Osoba koja je propustila određeni broj dana mjeseca posta dužna je nadoknaditi isti broj dana, i to po mogućnosti što prije, ne čekati da vrijeme prolazi, a da ona svoj dug ne izvršava, jer je dužina ljudskog vijeka nešto u čemu čovjek nema udjela i što čovjeku nije poznato.
Sva se islamska ulema slaže da je zabranjeno bez opravdanog razloga odlagati nadoknađivanje propuštenih dana posta do sljedećeg mjeseca ramazana, već se to mora učiniti prije nastupanja mjeseca ramazana. Ukoliko odlaganje bude uzrokovano opravdanim razlogom (bolest, trudnoća i dojenje djeteta kod žene i sl.) onda nema grijeha, a osoba je dužna napostiti onda kada joj se za to pruži mogućnost, makar to bilo nakon dvije ili tri godine od vremena kada je post propušten.
U prvom slučaju, to jest kada osoba koja bez valjanog razloga odlaže nadoknađivanje posta, iako time čini ono što je zabranjeno, nije dolaskom novog mjeseca ramazana oslobođena nadoknađivanja propuštenog, već je, iako je grješna zbog odlaganja, dužna napostiti propuštene dane posta nakon isteka mjeseca ramazana koji je nastupio. To znači da nastupanje novog ramazana ne briše prijašnje dugove po pitanju posta, već se oni prenose, s tim što se u ovom slučaju pojačava stepen grijeha uzrokovan neizvršavanjem obaveze u njenom propisanom vremenu. Ovo je dovoljan razlog i upozorenje svakome ko je propustio određeni broj dana, da ih što prije naposti, kako bi izbjegao grijeh koji je posljedica nemarnosti prema propisima Uzvišenog Gospodara.
PITANJE: Poznata mi je olakšica da bolesne osobe nisu dužne postiti u toku mjeseca ramazana. Interesuje me koje kategorije bolesnika imaju pravo koristiti se ovom olakšicom? Zanima me takođe koliki je iznos fidje, obzirom da sam bio u prilici čuti različita tumačenja po ovom pitanju?
ODGOVOR: Uzvišeni Allah dž.š. govoreći o postu kaže: „…a onaj ko od vas bude bolestan ili na putu, neka naposti isti broj dana.“ Takođe kaže Uzvišeni: „Allah dž.š. želi da vam olakša, a ne želi da vam oteža.“
Iz citiranih ajeta se jasno razumije da bolesnik i musafir, to jest osoba koja je na putu, imaju pravo ne postiti u toku mjeseca posta.
Kada je riječ o kategorijama bolesnika koji su dužni postiti, a koji nisu, odgovor na ovo pitanje ne daje ulema.
Odgovor na ovo pitanje daje povjerljivo, stručno medicinsko lice (ljekar) koje najbolje poznaje prilike bolesnika i njegove mogućnosti, kao i to šta njegov organizam može podnijeti, a šta mu nanosi poteškoće i komplikacije u zdravstvenom stanju. Stoga je dužnost bolesnoj osobi konsultovati ljekara i poslušati njegovu preporuku, ali pod uslovom da se radi o povjerljivoj osobi koja neće osobu prevariti i neće je nagovoriti na neposlušnost njenom Gospodaru koji joj naređuje post.
Zato ovom prilikom i ne možemo reći koji su to bolesnici oslobođeni od posta, što znači da svako onaj ko osjeća da mu post škodi ili se boji da će mu post naškoditi, jer je već bolestan, treba konsultovati ljekara i ukoliko on procijeni da post zaista negativno utiče na liječenje tog bolesnika, dužan ga je poslušati, bez obzira što bi bolesnik možda više volio da posti, makar se njegovo stanje i pogoršalo. Iz ajeta koji govore o postu se može vidjeti da njegova svrha, a i drugih propisa, nije da čovjeku donesu tegobe, komplikacije i pogoršanje zdravstvenih prilika, već da čovjek sam sebi pomogne i olakša.
Što se tiče fidje, to jest načina da osobe koje nisu u stanju postiti i koje ne očekuju ozdravljenje nadoknade propuštene dane posta, njena visina je jednodnevna ishrana osobe, što uključuje dva osrednja obroka.
Kada je riječ o visini i načinu utvrđivanja iznosa fidje, islamska ulema je mišljenja da će se iznos fidje utvrditi isto kao i iznos sadekatu-l-fitra, a poznato je da se njegov iznos utvrđuje uzimajući u obzir koliko čovjek potroši u svojoj jednodnevnoj ishrani.
Imajući u vidu rečeno, može se zaključiti da su iznos sadekatu-l-fitra i iznos fidje isti, obzirom da se utvrđuju na isti način, što znači da će za svaki dan propuštenog posta na ime fidje izdvojiti sumu novca u visini jednog sadekatu-l-fitra.
Ono što je, takođe, važno napomenuti jeste da se visina fidje razlikuje zavisno od materijalnog statusa osobe, kao što je slučaj i sa sadekatu-l-fitrom, tako da će bolesna i iznemogla osoba koja je dobrog materijalnog stanja na ime fidje izdvojiti najveći utvrđeni iznos sadekatu-l-fitra, a to je za tekuću godinu 1.000 dinara; osoba srednjeg materijalnog stanja će izdvojiti 600, a osobe slabijeg materijalnog stanja će izdvojiti najmanji iznos, a to je 400 dinara za svaki dan mjeseca ramazana. Tako da, ako se radi o prvoj kategoriji, izdvojit će 30×1000, a to znači da će iznos fidje za cio ramazan (ukoliko traje 30 dana) biti 30.000 din, za drugu kategoriju 18.000, a za treću 12.000 dinara.
Svaka osoba najbolje poznaje svoje materijalno stanje, tako da će shodno svom stanju sebe svrstati u adekvatnu kategoriju. Ukoliko osoba koja realno spada u prvu kategoriju želi izbjeći izdvajanje većeg iznosa sadekatu-l-fitra ili fidje, pa sebe svrsta u drugu ili treću kategoriju, učestvuje u zakidanju i krađi prava onih kojima pripada sadekatu-l-fitr, a samim tim dovodi u pitanje vrijednost i validnost propisa kojeg na taj način izvršava.