PITANJE: Jedan naš čitalac se obratio sljedećim pitanjem: „Obzirom da je mjesec Ramazan vrijeme kada većina davaoca zekata izvršava svoju obavezu, molio bih da pojasnite kako se daje zekat na različite vrste imovine.“
ODGOVOR: Što se tiče propisa zekata, postoje različite vrste imovine od kojih za svaku važe posebni propisi. Ja ću se ovom prilikom osvrnuti na neke od vrsta imetka koje su najrasprostranjenije kod nas.
1. Zekat na zlato i srebro
Musliman je dužan izdvojiti iz svoje imovine i dati zekat na zlato, bez obzira da li je ono u obliku zlatnog nakita, zlatnih legura, zlatnog novca ili zlatnog posuđa (koje je haram muslimanima da ga upotrebljavaju), ukoliko njegova vrijednost doseže vrijednost nisaba 91,6 grama čistog zlata. Nisab za srebro, nakit i predmete od srebra iznosi 641,5 gr srebra. Zekat na zlato i srebro je 2,5% od ukupne vrijednosti zlata i srebra. Ulema je saglasna da se na dijamante, bisere, safire, rubine i druge vrste dragog kamenja ne daje zekat.
Prema našoj hanefijskoj pravnoj školi zekat se daje na nakit koji je u upotrebi i koji nije u upotrebi.
2. Zekat na novac
Na novac, bez obzira u kojem obliku bio, koji se nalazi u posjedu vlasnika, na bankovnom računu, pozajmljen drugoj osobi ili deponovan na određenom mjestu, daje se zekat 2,5% od ukupne vrijednosti novca, ukoliko prelazi granicu nisaba i višak je osnovnih potreba. Na novac koji je pozajmljen drugom fizičkom ili pravnom licu daje se zekat samo ukoliko postoji određena sigurnost da će taj novac biti vraćen.
Zekat na dionice se daje u procentu od 2,5%, a postoje dva načina za obračunavanje. Ukoliko vlasnik dionica trguje ili ima namjeru da sa dionicama trguje na berzi, u tom slučaju one se tretiraju kao trgovačka roba i obračunava se 2,5% od ukupne vrijednosti dionica na dan obračuna ili najbliži datum kada se sa dionicama trgovalo na berzi. Prilikom obračuna će se oduzeti troškovi transakcija koji podrazumijevaju troškove berze, brokerske kuće i ostale troškove. Ukoliko vlasnik dionica ne trguje sa dionicama, niti ima namjeru u skorije vrijeme trgovati, u tom slučaju se obračunava zekat od 2,5% na ostvarenu dobit u toku godine.
Zekat na pozajmice, godišnja primanja, obveznice, vrijednosne papire, osiguranja koja uključuju štednju (teqaful), obračunava se po stopi od 2,5% na ukupnu vrijednost. Što se tiče zekata na plate i ukupna godišnja primanja, to podrazumijeva plate i primanja koja su mnogo veća od prosječnih primanja u društvu i da nakon podmirivanja osnovnih životnih potreba i troškova osobe i njegove porodice realno ostaje iznos novca iznad nisaba, a to je za ovu godinu 2.970 eura.
3. Zekat na nekretnine
Zekat na nekretnine se obračunava po stopi od 5% na novac kojeg vlasnik dobije od iznajmljivanja nekretnine, bilo da se radi o zemljištu, kući, stanu, poslovnom prostoru, vikendici ili drugoj vrsti nekretnine. Ovaj zekat se daje odmah po dobijanju iznosa od iznajmljivanja, nakon što se odbiju troškovi koje je vlasnik imao, a vezani su za tu nekretninu, ukoliko oni na godišnjem nivou dostižu vrijednost nisaba. Zekat se ne daje na vrijednost nekretnine koje vlasnik ili članovi njegove porodice koriste ili je izdao nekretninu bez naknade. Ukoliko se vlasnik nekretnina bavi prodajom istih onda se one tretiraju kao trgovačka roba i dužan je dati 2,5% od ukupne vrijednosti nekretnina, nakon što odbije troškove.
4. Zekat na trgovačku robu i poslovanje
Zekat na trgovačku robu podrazumijeva robu kojom osoba trguje radi ostvarivanja dobiti. Poslovni prostori, automobili, proizvodna i druga sredstva kojima se trgovac ili firma svakodnevno služi u poslu ne ulaze u obračun zekata. Zekat na trgovačku robu iznosi 2,5%. Prije obračunavanja zekata vlasnik trgovačke robe treba napraviti popis robe, kako u trgovini tako i u skladištima, odrediti njihovu vrijednost po aktuelnim tržišnim cijenama (za robu u maloprodaji maloprodajne, a za robu namijenjenu za veleprodaju veleprodajne cijene), dodati iznos novca zarađen od prodaje robe u toku obračunske godine, a zatim oduzeti obaveze prema dobavljačima, poreze, rate kredita ili pozajmica i ostale obaveze.
Firme koje se bave prodajom usluga kao što su marketinške, informatičke, ugostiteljske i slične firme, zastupništva, obračunavat će zekat na dobit od prodaje usluga, nakon što oduzmu troškove poslovanja.
PITANJE: Da li je u obavezi izdvojiti sadekatu-l-fitr lice koje nije postilo ili je djelimično postilo Ramazan?
ODGOVOR: Sadekatu-l-fitr je obavezno dati i lice koje nije postilo ili je to činilo djelimično. Dakle, izvršavanje obaveze posta nije uslov obaveznosti davanja sadekatu-l-fitra jer, kako je spomenuto u predajama koje se prenose od Poslansika a.s., fitr se daje kako na punoljetne, tako i na maloljetne osobe, a poznato je da maloljetne osobe nisu dužne postiti.
PITANJE: Da li je osoba dužna izdvojiti sadekatu-l-fitr za goste koji kod nje provedu Ramazan ili jedan dio Ramazana?
ODGOVOR: Osoba koja je staratelj porodice dužna je dati sadekatu-l-fitr za sebe i za one koje je dužna izdržavati od članova svoje porodice. Što se tiče onih koji provedu nekoliko dana Ramazana kao gosti kod određene osobe, oni su dužni iz sopstvenih sredstava izdvojiti sadekatu-l-fitr za sebe, to jest za njih nije dužan izdvajati sadekatu-l-fitr njihov domaćin.
PITANJE: Koliko je iznos fidje i kako da se ona izvrši.
ODGOVOR: Što se tiče fidje, to jest načina da osoba, koja zbog bolesti ili iznemoglosti nije u stanju postiti, nadoknadi propuštene dane posta, njena visina je jednodnevna ishrana osobe, što uključuje dva obroka.
Imajući u vidu rečeno, može se zaključiti da su iznos sadekatu-l-fitra i iznos fidje isti, obzirom da se utvrđuju na isti način. To znači da će osoba za svaki dan propuštenog posta, na ime fidje, izdvojiti sumu novca u visini jednog sadekatu-l-fitra.
Ono što je, takođe, važno napomenuti jeste da se visina fidje razlikuje zavisno od materijalnog statusa osobe, kao što je slučaj i sa sadekatu-l-fitrom, tako da će bolesna i iznemogla osoba, koja je dobrog materijalnog stanja, na ime fidje izdvojiti najveći utvrđeni iznos sadekatu-l-fitra, a to je za tekuću godinu 1.000 dinara, osoba srednjeg materijalnog stanja će izdvojiti 700, a osobe slabijeg materijalnog stanja će izdvojiti najmanji iznos, a to je 500 dinara, za svaki dan mjeseca Ramazana. Tako da ako se radi o prvoj kategoriji izdvojiće 30×1000, a to znači da će iznos fidje za cio Ramazan (ukoliko traje 30 dana) biti 30.000 din, za drugu kategoriju 21.000, a za treću 15.000 dinara.
Svaka osoba najbolje poznaje svoje materijalno stanje, tako da će shodno svom stanju izdvojiti adekvatan iznos. Ukoliko osoba koja realno spada u prvu kategoriju želi izbjeći izdvajanje većeg iznosa sadekatu-l-fitra ili fidje, pa sebe svrsta u drugu ili treću kategoriju, učestvuje u zakidanju i krađi prava onih kojima pripada sadekatu-l-fitr, a samim tim dovodi u pitanje vrijednost i validnost propisa kojeg na taj način izvršava.
Preuzeto iz rubrike “Pitanja i odgovori” u časopisu “Glas islama”, broj 197