U vremenu kada digitalna transformacija ubrzano mijenja način života, rada i mišljenja, pitanje odnosa između vještačke inteligencije i islamske etike postaje sve važnije. O ovoj kompleksnoj i aktuelnoj temi govorili su prof. dr. Muzafer Saračević i prof. dr. Haris Hadžić, dvojica istaknutih stručnjaka čiji su uvidi otvorili prostor za dublje promišljanje o ulozi čovjeka i morala u eri tehnologije.
Skup je okupio akademsku i stručnu javnost, te predstavnike vjerskih i obrazovnih institucija, s ciljem da se razmotri kako se vrijednosti islamske etike mogu prmijeniti na savremene izazove koje donosi razvoj AI sistema.
“Razvoj vještačke inteligencije poslednjih nekoliko decenija transformiše društvo, ekonomiju, obrazovanje i religijske prakse. Brzi tehnološki napredak postavlja pitanje o moralnim i etičkim aspektima primjene ovih tehnologija. Islamska etika utemeljena na šerijatskim principima pruža nam smjernice za razumijevanje i regulisanje novih tehnologija, dok opšta etika doprinosi univerzalnom okviru za vrednovanje ljudskih djela i tehnologija”, kaže prof. dr. Haris Hadžić.
Prof. dr. Muzafer Saračević, prorektor za nastavu UNP-a, istakao je da islamska etika ne gleda tehnologiju kao prijetnju, već kao alat koji može služiti čovjeku ukoliko se koristi u granicama moralne odgovornosti.
“Dolazimo do zaključka da sistemi vještačke inteligencije mogu imitirati ljudsku inteligenciju. Podaci su ključ svega. Mi imamo podatke i informacije, gdje je informacija nešto što nam vještačka inteligencija generiše i daje nam tekst. Mi smo prije vještačke inteligencije koristili google kao pretraživač koji nam je nudio linkove za izvore koji nam trebaju i davao nam sirove podatke, međutim, vještačka inteligencija ima mogućnost da generiše korisne informacije”, podvlači on.
Govornici su se složili da je ključ u etičkom programiranju, ugradnji moralnih principa u algoritme, ali i u obrazovanju novih generacija koje će razumjeti i tehnologiju i etiku.
FOTO/TEKST: SANA-A. Alić