PITANJE: Da li je obilježavanje 12. rebiu-l-evvela, Dana rođenja Poslanika a.s.- Mevluda, novotarija?
ODGOVOR: Obilježavanje ovog datuma na našim prostorima je tradicija koja traje više vjekova, usuđujem se reći, od dolaska islama na ove prostore, tako da u onome što danas Islamska zajednica i muslimani čine nema ništa novo, ništa neobično, a posebno ništa štetno i suprotno vjeri.
Tačno je da postoje različiti stavovi u pogledu obilježavanja rođendana Poslanika a.s., međutim, većina islamske uleme ehli sunneta smatra da u tome nema ničega suprotnog vjeri, niti se radi o kršenju sunneta Poslanika a.s., a posebno nema ničega štetnog.
Dio uleme, selefijske orjentacije, smatraju obilježavanje rođendana Poslanika a.s. novotarijom, koja nema utemeljenosti u tradiciji Poslanika a.s., što je po njima zabluda koja vodi u Džehennem.
To svoje mišljenje potkrjepljuju sljedećim dokazima:
Kažu: „Allahov Poslanik a.s. nije obilježavao svoj rođendan, niti njegovi ashabi.“
„Obilježavanjem njegovog rođendana sa svečanostima pojava je kojom se čini svetost i veličanje Allahovog Poslanika a.s., a to ga dovodi da se stavlja iznad stepena čovjeka. To onda može odvesti da ga neko stavi na stepen božanstva.“
„Obilježavanje Mevluda obično bude sa pohvalama i pretjeranim hvaljenjem Poslanika a.s., a to je suprotno njegovim riječima: – Nemojte me pretjerano hvaliti kao što su kršćani hvalili Isa a.s. sina Merjemina.“ (Zabilježili Imam Ahmed i Buharija)
Međutim, većina islamske uleme smatra da dokazi koje navode nisu dovoljni i u njima nema jasne zabrane, tako da njihova tvrdnja da je mevlud bid’a i da ga nije prakticirao Resulullah a.s., niti ashabi, niti njihovi sljedbenici, ne ukazuje na zabranu, jer niko od spomenutih nije zabranio obilježavanje Mevluda. Mnogo je pojava koje nisu radili Poslanik a.s. ni ashabi, a iste su prakticirane u vremenu koje je uslijedilo poslije njih. Obično se je gledalo u sadržaj datih pojava, pa ako su sadržavale nešto što je u suprotnosti sa islamskim stavovima onda bi se to osuđivalo i zabranjivalo, a ako bi se aktuelne novosti poklapale sa propisima vjere onda bi se te pojave smatrale dozvoljenim ili poželjnim.
Što se tiče njihovog stava da je „izvođenje Mevluda pojava kojom se veliča Poslanik a.s. takvim veličanjem da to nadilazi stepen čovjeka-poslanika“, također je netačan i neprihvatljiv zato što se svečanost sjećanja na njegovo rođenje ni u kom svome elementu ne smatra, niti sadrži bilo koji vid posebnog veličanja ili posvećivanja. U njima su izrazi poštivanja i ljubavi prema Allahovom Poslaniku a.s., a oboje je utemeljeno islamom. Mevludskom svečanosti iskazuje se zahvalnost Allahu dž.š. na blagodatima koje je dao sa njegovim rođenjem. On je spasio čovječanstvo i uputio ga na pravi put. Zbog svega toga nemoguće je da poštivanje Poslanika a.s. i iskazivanje ljubavi prema njemu bude faktor posvećivanja ili njegovog uzdizanja iznad stepena čovjeka-poslanika i njegovo stavljanje na stupanj božanstva. Jer kada bi bilo tako, onda bi to Allah dž.š. strogo zabranio. A nije tako, jer Allah dž.š. traži da se voli i poštuje Poslanik Muhammed a.s. U Kur'anu Allah dž.š. naglašava da On i Njegovi meleki donose salavat na Poslanika i poziva vjernike da i oni to čine.
Njihov dokaz zabrane održavanja mevludskih svečanosti potkrepljuju hadisom Poslanika a.s.: „Nemojte pretjerivati sa mnom, kao što su kršćani pretjerali sa Isaom sinom Merjeminim.“ Oni smatraju da je hvaljenje Muhammeda a.s. i prevelika ljubav prema Poslaniku ono što se zabranjuje ovim hadisom. Ovakvo shvatanje poruke ovoga hadisa je, bez sumnje, pogrešno.
Sljedbenici Isa a.s. su Božjeg poslanika Isa a.s. proglasili sinom Božjim, čime su učinili širk Allahu dž.š. „Kršćani kažu: Mesih je sin Božji…“ (Kur’an) . Suština Poslanikove poruke svome ummetu ovim hadisom je da ne bi neko sličnu stvar uradio sa Poslanikom Muhammedom a.s., a nije nikako cilj da saopći kako ne treba voljeti i poštovati Poslanika Muhammeda a.s..
S druge strane, brojni su dokazi onih koji obilježavanje Mevluda smatraju dozvoljenim i pohvaljenim postupkom, kao što su:
– Ajeti koji govore o obaveznosti poštivanja i iskazivanja počasti Allahovom poslaniku Muhammedu a.s., kao npr. „O vjernici, nemojte dozivati Allahova Poslanika kao što vi dozivate jedni druge“,
pa su, temeljeći se na tome, rekli da je iskazivanje počasti i poštivanja prema Muhammedu a.s. da se svake godine sjećaju Mevludom njegovog rođendana.
– Allah dž.š. kaže: „Reci, ako volite Allaha i Njegovog Poslanika onda me slijedite, vas će voljeti Allah…“
Ovi učenjaci kažu: „Sjećanjem na rođendan Poslanikov a.s. učenjem mevluda, na kojima se recitiraju odlomci iz Poslanikova a.s. života, postiže se gore traženi cilj. Na mevludskim svečanostima se ljudi pouče o Poslaniku a.s. i načinu slijeđenja njegova Sunneta, a to sve rezultira plodovima ljubavi prema Allahu dž.š. i ljubavi prema Njegovom Poslaniku. Svi koji prisustvuju mevludima su ljudi koji vole Poslanika a.s. i koji mnogo donose salavate na njega.“
– Hadis Allahovog Poslanika a.s. u kome je rekao: „Mnogo donosite salavate na mene, jer ko donese na mene salavat jedanput Allah dž.š. će na njega deset puta…“
– Hafiz Ibn Hadžer El-Askalani je dozvolio obilježavanje Poslanikovog rođendana (Mevluda) svečanostima kijasom (analogijom) na slučaj koji je zabilježen u Buhariji i Muslimu. Riječ je o situaciji u kojoj je zatekao Poslanik a.s. medinske Jevreje kako poste (Ašuru) deseti dan Muharrema, pa ih je upitao zbog čega to rade? Oni su odgovorili da je to iz zahvalnosti prema Allahu dž.š. koji je na taj dan pomogao i spasio Musa a.s. i Izraelićane. Poslanik a.s. je to odobrio i rekao da smo mi muslimani preči da obilježavamo ove dane i iskazujemo zahvalnost Allahu dž.š. Analogno ovome slučaju uzima se da je dan Poslanikovog rođenja najveća blagodat data ljudskome rodu, pa bi muslimani iz zahvalnosti prema Allahu dž.š. trebali da se raduju tome danu.
Nakon svega navedenog može se zaključiti da su svečanosti kojima se obilježava Poslanikovo a.s. rođenje utemeljene islamom, poželjne su i preporučene. Ono što bih lično sugerirao organizatorima jeste: da svečanost počne odlomcima iz Kur’ana, da se čita što više teksta koji sadrži detalje iz Poslanikova a.s. života, navođenje nekih mu’džiza i momenata iz kojih se može uzeti pouka, da prisutni prouče salavat kada god se spomene ime Poslanika Muhammeda a.s., da manifestacija sadrži kaside o Muhammedu a.s., da se izbjegava prenošenje predaja iz života Muhammeda a.s. koje nisu zasnovane na autentičnom izvoru, da se tom prilikom vodi računa o islamskom edebu (kulturi ponašanja) i ne dozvoli da se bilo kojim gestom izađe iz okvira Šerijata, da sadrže prigodne vazu-nasihate putem kojih će se prisutnima ukazati na najznačajnije poruke i pouke iz rođenja, života i poslaničke misije Muhameda a.s.
prof. Rešad Plojović