Održana tribina “Bajrak Sandžaka” – Ko čini dobra djela ne može propasti

Matica bošnjačka u suradnji sa upravom Fakulteta za islamske studije, organizirala tribinu na Fakultetu za islamske studije pod nazivom “Bajrak Sandžaka”.

Na tribini govorili akademik muftija Muamer Zukorlić i akademik Šerbo Rastoder. Tribini prisustvovali visoki zvaničnici Mešihata IZ-e u Srbiji. Akademik Šerbo Rastoder je ukazao na važnost dijaloga, te suživota, kazao je da je za dijalog sposoban samo onaj ko je spreman da čuje drugačije mišljenje. Mi na izgled ako sve analiziramo nismo društvo koje je stopostotno demokratsko. Suština problema na ovim prostorima zasniva se na rješavanju problema odbacujući dijalog dodaje. Islam je dominantan po pitanju tradicije, tolerancija i dijalog potisnuti su u svoju suprotnost. Podsjetio da kao đaci Evrope malo znaju o sufizmu. Akademik Rastoder je kazao da je tesavuf kodeks ponašanja, njeguje etiku i moralne osobine a prije svega prema Stvoritelju. Dijalog i tolerancija su glavni sadržaj današnje realnosti, multikulturno i multinacionalno društvo upotrebljava se kao omiljena floskula. Suština problema je da se ovakvo društvo ne stvara već nastaje u društvu. Postavlja se pitanje:”Šta je osnovni identitet Evrope? Ako ukažemo na demokratiju i ne smijemo zaboraviti na masovna nasilja, na nacizam, Hilter je putem izbora došao na vlast. Može li se i trebali se demokratija braniti nedemokratskim silama?” -kazao je akademik Rastoder.


Narodni poslanik, predsjednik Stranke pravde i pomirenja, akademik muftija Muamer Zukorlić je kazao:”Zadovoljstvo mi je što večeras u ovoj prelijepoj sali, povodom Dana sandžačke zastave zvanično o zakonima Srbije, smo u prilici da na ovaj način razgovaramo o simbolu ili pod simbolom ovoga bajraka. Ovaj susret razumijem kao razgovor, ne na neku usko zadatu temu, već razgovor o važnim temama koje su pred nama, u nama i oko nas a koje nas se tiču, a opet bajrak je samo povod okupljanja, a može biti inspiracija naših promišljanja. Svaka zajednica, skupina, porodice, svaki pravni subjekt bilo da je privredni ili drugi registriran ima svoj simbol bilo da je grp, zastava, amblem, neki zaštitni znak koji ga predstavlja, tako da oni koji ga vide prepoznaju preko znaka firmu, državu, narod, zajednicu, entitet. S obzirom na toliko subjekata koji koriste simbole, možemo reći da je to neka vrsta inflacije, čak nije lahko osmisliti simbol koji će biti autentičan a pogotovo ako želite da on bude odraz što ga delegira kao svog simbola. Ako obratimo pažnju na bajrak sandžački, sigurno ste bili u situaciji da slušate tumačenja elemenata bajraka, možemo na mnogo načina tumačiti simbol, ali radi se o jednom lijepom simbolu, grbu. Šta je to što jedan simbol, bajrak, grb čini bitnim? Možemo više vrijednosnih standarda uzeti u obzir, ali ako pođemo od naslova, svaki simbol je bitan onoliko kolika je vrijednost onoga što predstavlja. Trajni simboli su oni koji se naslanjaju na stvarne, duhovne vrijednosti. Simbol sandžačke zastave je pravi primjer, nor. Sandžak su formalno istrgli, u knjigama ga nema, sli na Vašim grudima se nalaze simboli, pogotovo u dijaspori koja ima jaku vezu sa Sandžakom, u Nju Jorku, Evropi, zapadnoj Turskoj. Ono što treba da bude naša oštrica jeste da mi iznivelišemo vage u nama samima, a naša djeca će to usvojiti, odgojem a ne dresurom, kasnije munjevitom brzinom to se širi svugdje. Bajrak dostojanstveno predstavlja čovjeka, sa pravim ljudskim vrijednostima, zato mi u Sandžaku ako promotrimo kako smo opstali, sve sistemske postavke su bile protiv nas, i po svim analizama je bio nemoguć naš opstanak, ali opstali smo, više puta sam tražio odgovor, ali sam kroz svoje vaspitanje, čitanje i učenje, ali shvatio sam da onaj narod, onaj čovjek koji čini dobra djela ne može propasti” – kazao je dr. Muamer Zukorlić.

Nakon obraćanja akademika, diskusija je otvorena, a obratio se dekan FIS-a koji se zahvalio Matici bošnjačkoj što je njih odabrala za organizaciju ovakve manifestacije, te dodao da je za Fakultet ovo velika referenca, da eminentne ličnosti govore na veoma bitnu temu. On se osvrnuo na izlaganje akademika Rastodera koji je kako kaže oduševljen njegovom izlaganjem. Dekan dodao da je islam podstakao ljude na upoznavanje, vjera islam posvećuje pažnju budućem i ovom svijetu kazao je. Osvrnuo se i na izlaganje akademika Zukorlića, i postavio pitanje muftiji:”Mnogi kažu da uspjeh jednog naroda zavisi od znanja, nauke ali ima i onih koji kažu da bez materijalne moći ni znanje ne pomaže, ako možete osvrnite se na tu temu?”
Akademik Zukorlić odgovara:”Tema znanja i pojam znanja je apsolutno kompleksan, radi se o pojmu koji zbog svog značaja, ne može se opservirati, definirati, razraditi a da se ne dotakne sve ono što znanje obuhvata. Baveći se tom tematikom komparativno sam postavio liniju poimanja znanja, kroz više relacija. Helenskozapadna koncepcija znanja postavlja znanje kao izbor moći koje neko vezuje za moć, ali islamska koncepcija znanje vezuje za duhovnu koncepciju više nego za moć. U osobenosti islamske poruke i poimanja uloge islama na zemlji sa svojom cjelovitošću onjome se zapravo hvata mjera, kazao je dr.Zukorlić.”

Za diskusiju se javio akademik Fatmir Bači, on je ukazao na pojam tolerancije kao važan, sam sistem pravde je dogovor dodao je akademik Bači. On je kazao da se termin tolerancija treba izbaciti iz pojma pravde, također pojam kultura na lat.kultus znači čuvati on se povezuje sa riječju lat. okultus gdje čovjek sebe ne može pronaći i spoznati do beskonačnosti. “Objekt kulta su pokušavali komunisti uništiti i umjesto džamija napravili palate kulture kojih ima u svim komunističkim zemljama. Uništavanje jednog kultusa formira se drugi i to je bio cilj komunizma.”

Muftija sandžački Abdurahman ef. Kujević je svom izlaganju kazao:”Jedna od velikih grešaka u koje je upao ummet jeste podjela na sekte. Kroz cijelu historiju naših generacija muslimana vidimo da su uvijek bili u suživotu prema drugačijima i prema većini.”

             

Related Posts