Civilizacija koja negira Boga mora propasti

Fakultet za islamske studije u Novom Pazaru, u okviru svojih redovnih aktivnosti, organizovao je u četvrtak 23. aprila 2009. godine još jednu tribinu u Velikoj sali Mešihata. Tema tribine bila je „Muslimani između tradicije i moderniteta“. Aktuelnost i značaj teme, te ime predavača prof. Dr. Džemaludina Latića, kao i gosta tribine glavnog muftije Muamer-ef. Zukorlića, privukli su veliki broj vjernika tako da je Velika sala bila ispunjena do posljednjeg mjesta, a nemali broj prisutnih je stajao sa strane.

Prof. dr. Džemaludin Latić je doktor tefsirskih nauka. Završio je dva fakulteta: Fakultet islamskih nauka u Sarajevu i Filozofski fakultet u Sarajevu. Doktorske disertacije odbranio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1990. godine i na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu 1999. godine. Poznati je pjesnik, filolog i islamski aktivista. Objavio je deset knjiga poezije i drame, kao i mnoge prijevode sa arapskog i engleskog jezika istaknutih islamskih autora. Trenutno radi kao profesor na nekoliko visokoškolskih ustanova u regionu, među kojima su i Fakultet za islamske studije i Internacionalni univerzitet u Novom Pazaru.
Prof. Dr. Latić je svoje predavanje započeo ajetima iz Kur'ana u kojima je spomenuo nedoumice Ibrahima a.s. kada je on za „boga“ uzimao zvijezde, Mjesec i Sunce, ali je ubrzo napuštao ta „božanstva“ jer su ona zalazila i nestajala, a pravi Bog nikada ne nestaje.
Objašnjavajući samu riječ modernitet, doktor Latić je naglasio da je ona nastala u djelima filozofskog pravca prosvjetiteljstva prije 250 godina, kada su filozofi razum stavili ispred svega, kao vrhovnog arbitra istine. Ta ideologija je Objavu – Sveto pismo u potpunosti udaljila od države i društvenih tokova života i uvela takozvani laicizam – princip u kome se sveštenstvo i crkva ne mogu uplitati u poslove države.
„Na toj ideološkoj platformi su formirali ustanove u društvu i politici, parlamente, nevladine organizecije, državu i zakone“, rekao je Latić i dodao: „Ideolog tog takozvanog ‘svijetlog’ doba Volter je Crkvu nazvao bestidnicom i rekao je da će se u modernom dobu zakoni graditi na bazi razuma. Razum je postao obogotvoren, istinito je samo ono što razum kaže da je istina, razum je, neuzubillah, objava. Ideologija ovih postavki je izam ili modernizam, kao i sekularizam.“
U sekularizmu je čovjek obogotvoren, a bog očovječen kroz Isusa Krista i to je jedna od zamki sekularizma. U sekularizmu nema više apsolutnih istina koje se ne diraju. U sekularizmu je sve relativizirano. Čovjek moderniteta je dunjalučar i samo ga zanima materijalno bogatstvo i njegovo tijelo, a njihova religija je tržište i novac. Takva civilizacija je osuđena na propast, jer je u njoj sve podređeno sticanju materijalnih dobara i sebičnosti, a žene su obespravljene i koriste se kao potrošna roba.
Govoreći o tradiciji, profesor Latić je rekao da korijen riječi koja u arapskom jeziku označava tradiciju u prijevodu na naš jezik označava nešto što se uzima sa čistog izvora i prenosi se dalje: „Ovdje se misli na tradiciju koju je Allah dž.š. sačinio u Svome vrelu i koju su vjerovjesnici prenosili ljudima. Ta je tradicija uvijek živa i ona postoji, ali je u krizi.“
Ljudi su takvi da ih uvijek lažna božanstva zanesu i oni polete za tim božanstvom, ali laži budu i prođu. Tako su i Bošnjaci poletjeli za komunizmom, pa kada je komunizam propao krenuli su u demokratiju, pa u imitiranje Zapada i tako stalno bježe od svoje tradicije i upadaju u ideologije.
„Islamska tradicija je potcijenjena, mi smo zanemarili našu tradiciju, ali je u našoj tradiciji naš spas i nju je Poslanik a.s. nazvao svjetlosno uže“, rekao je profesor Latić.
Nakon profesora Džemaludina Latića prisutnim vjernicima se obratio glavni muftija Muamer-ef. Zukorlić. Muftija se na početku svog izlaganja osvrnuo na uzroke pojavljivanja sekularizma u Evropi, istakavši da je kršćanstvo došlo u stadijum inkvizicije i da nije mogla pružiti svježinu svojim sljedbenicima, tako da su oni lutajući i tražeći svježinu, aktuelnost i trajnu istinu došli do sekularizma.
„Trajna istina je autentična Allahova dž.š. riječ. U tom pogledu tradicija za muslimane znači kulturno naslijeđe nastalo kroz dugi period istorije koje na neki način određuje identitet jednog naroda“, rekao je Muftija i dodao: „Muslimani u dvadeset prvom vijeku ne osjećaju krizu identiteta. Islam je tema broj jedan u svijetu. Nešto što je prevaziđeno i što nije aktuelno ne može biti tema broj jedan, a islamom se bave svi: i sociolozi, i psiholozi, i oni koji pripadaju i ne pripadaju islamu, zato što je poruka islama nakon 1.400 godina svježa i ne ostavlja ljude ravnodušnim.“
Da je islam ideologija i on bi bio prevaziđen, jer je ideologija produkt ljudskog uma, potiče od ideje i kao takva ne može da bude vječna, jer se stalno javljaju nove, drugačije i bolje ideje. Svaka ideologija je ograničenog vijeka kako god ona izgledala perfektno. Onaj ko ima moć – napravi veliko, a dobri grade trajno.
„Ljudsko djelo ima dugotrajnost jedino ako se oslanja na Allahovu dž.š. objavu, vječni izvor, koji se zove ljubav prema Njemu,“ rekao je Muftija i dodao: „Kur'an, kao garantovana vječna istina, ima svježinu poruke u svim vremenima, zatim Sunnet i islamska misao su izvori islamske tradicije i zato je ona aktuelna kao život i u dvadeset prvom vijeku.“
Muslimani ne moraju da biraju između tradicije i moderniteta, jer to je isto kao da se bira između orginala i falsifikata. Islamska tradicija i savremenost nisu u sukobu i lako je odabrati tradiciju kao original. Problem je razumijevanje kod samih muslimana šta je to tradicija, pa muslimani skreću sa srednjeg puta i idu u jednu krajnost i postaju poltroni Zapada ili u drugu krajnost i postaju ekstremisti ili teroristi. Muslimanima najviše odgovara dijalog jer imaju istinu, a u dijalogu tu istinu je lako prezentovati. Veliko je nasilje za islam i islamsku tradiciju kroz terorizam predstavljati islam i istinu. Muslimanima je danas potrebno autentično tumačenje islama. Laž se istjeruje dovođenjem istine, kao što se mrak istjeruje dovođenjem svjetla.
Na kraju tribine dekan Fakulteta za islamske studije hfz. dr. Almir Pramenković je proučio dovu, a prisutni vjernici su osjetili blagodati FIS-a i na direktan način kušali plodove postojanja i djelovanja ove obrazovne institucije.

Nermin Gicić

Related Posts