AHLAK DAIJE

Vrijednosti koje je donio islam od velike su važnosti za sve ljude na Zemlji. Pridržavati se islamskih vrijednosti, a izbjegavati sve što je ružno i nevaljalo, su vrlo važne osobine kojima se mora okititi jedan islamski daija i na taj način postti uzor ljudima i živi primjer onome koji provodi ono u šta poziva. Pozivati ljude u vjeru i mijenjati društvo je zahtjevna i posebna aktivnost daije, koji svojim moralom utiče na poboljšanje stanja u društvu.

 

Plemenite osobine i lijep odgoj temelji su islamskog učenja, koje trebaju posjedovati svi muslimani, a posebno daija, kako bi postigao svoj cilj. Poslanik, a.s., jasno aludira na te osobine pa kaže:

 

Poslat sam da upotpunim plemenite osobine kod ljudi.

Usavršavanje etičkih vrijednosti je bila jedna od fundamentalnih zadaća Muhammeda, a.s., koja se nastavila kroz generacije, gdje je od najnižih društava napravila naprednu civilizaciju. Najvažnija svojstva kojima se daija treba okititi su:

Iskrenost (Sidk)

Iskrenost predstavlja plod ihlasa prema Allahu, dž.š., i vodi ka čestitosti. Ona je izvor povjerenja i utjecaja na druge. Neophodno je da se tragovi iskrenosti vide na licu, riječima, pokretima i izgledu jednog daije u potpunosti. Ovo se postiže mnogobrojnim ibadetima i približavanjem Allahu, dž.š., kroz pokornost. Kada se Poslanik, a.s., obraćao ljudima koji ga prvi put vide, govorili bi: „Ovo nije lice lažova, niti govor lažova!“, jer su se kod njega mogle naći samo najvrjednije osobine.

Emanet (Ahd)

Emanet je grana iskrenosti i njen plod, koji mora posjedovati daija kako bi njegov poziv imao svrhe. Allah, dž.š., kaže:

vjernici Allah i Poslanika ne varajte i svjesno međusobno povjerenje ne poigravajte. (El-Enfal, 27)

Daiji je u emanetu da na najljepši način prenose ono što Allah objavljuje, kako bi ga ljudi mogli razumjeti.

Pravednost (Adl)

Pravednost je vrlo važna osobina koju posjeduje iskreni daija. Pravednost znači davanje svakom njegovo pravo bez izdvajanja bilo koga i bez kršenja Allahovih granica. Pravedan postupak izuzetno djeluje na ljude, pa vidimo da je veliki broj ljudi u povijesti primio islam samo zato što su vidjeli pravednost onoga koji poziva. Ima mnogo vrsta pravednosti, a ovdje ćemo spomenuti samo neke.

Pravednost prema sebi, tako tako što ćemo uravnotežiti tijelo i dušu. Najveća nepravda koju čovjek može učiniti duši je širk Allahu, dž.š., a zatim i ostale grijehe.

Pravednost prema prijatelju i neprijatelju. Kada nekog smatramo za dobrog prijatelja, onda je tu vrlo lahko biti pravedan, ali kad se radi o neprijatelju mora se biti oprezan od nepravednosti. Allah, dž.š., kaže:

Neka vas mržnja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navede da nepravedni budete, pravedni budute to je najbliže čestitosti i bojte se Allaha jer Allah dobro zna ono što radite. (El-Maida, 8)

Pravednost prema šerijatskim tekstovima. To znači poredati dokaze na osnovu njihove važnosti i ne praviti razliku među njima: jedne uzimati druge ostavljati.

Pravednost prema djeci i ženama koji zauzimaju vrlo važnu ulogu u ljudskom društvu.

Asketizam (Ez-zuhd)

Asketa čovjek, vjernik, Allahu predani rob. Ovo nikom slučaju ne znači njegovo ostavljanje i zanemarivanje dunjaluka u potpunosti i izbjegavanje lijepih stvari koje je Allah, dž.š., dozvolio svojim robovima. Islamski asketa je ustvari onaj koji daje prednost Ahiretu nad dunjalukom i ne dozvoljava da ga dunjalučke ljepote odvrate od ibadeta. Poslanik, a.s., je rekao:

„Budi asketa prema dunjaluku voljet će te Allah, i budi asketa prema onom što je kod ljudi voljet će te ljudi.“ (Ibn.Madže)

Strpljenje (Sabur)

Sabur je veoma bitan segment u islamu. Daija je onaj kome je najpotrebniji sabur u njegovom radu. Nailaženjem na razne nevolje, poteškoće, odbijanja i proganjanja, daija se saburom održava i ostaje na nogama.

Lukmanovo savjetovanje svoga sina najbolje nam oslikava sabur daije:

sinko moj obavljaj molitvu i traži da se čine dobra djela, a odvraćaj od rđavih i strpljivo podnosi ono što te zadesi, dužnost je tako postupiti. (Lukman, 17)

Poslanik, a.s., je rekao:

“Strpljivost je pola imana.“

Postoje tri vrste strpljivosti, koje kada se nađu kod daije oslikavaju njegovu potpunu ličnost.

Strpljivost u pokoravanju Allahu, dž.š., i ustrajnost u tome.

Strpljivost u izbegavanju grijeha i svake vrste negativnosti.

Strpljivost u nedećama i nesrećama.

Milost (Rahmet)

Blago i milosno postupiti prema onome koga treba pridobiti je od velike važnosti za njega. Poslanik, a.s., kaže:

„Olakšavajte, a ne otežavajte, obradujte ih, a nemojte ih razgoniti.“ (Mutefekun alejh)

Da bi daija bio uzor, on se plemenito odnosi prema ljudima i to pozitivno na njih djeluje.

Lični primjer (El-Kudvetul-hasene)

Daija je taj koji prvi praktično djeluje kako bi oni koje poziva vidjeli i shvatili ono u šta ih poziva. Ljudi prihvataju ono što se traži od njih samo ako onaj koji traži radi onako kako govori.

Mudrost u pozivanju ka Allahu

Mudrost je veoma bitna komponenta koju daija posjeduje. Kad Allah, dž.š., želi nekom dobro dade mu mudrost tako da zrači dobrim djelima i izbjegavanjem zlih. Poslanik, a.s., je mudro pozivao u vjeru i na lijep način, tako da je time pridobijao ljudska srca žedna istine.

Allah, dž.š., savjetujući Poslanika, a.s., kako da poziva ljude kaže:

Na putu Gospodara svoga pozivaj mudro i lijepim savjetom i sa njima raspravljaj na najljepši način. (En-Nahl, 125)

Daijama kao nasljednicima Poslanika, a.s., je mnogo bitna mudrost u pozivanju, kao i zahvaljivanje na toj blagodati, jer posjeduju dobro veliko. Allah, dž.š., kaže:

On daruje mudrost onome kome hoće, a onj kome je mudrost darovana, darovan je blagom neizmjernim, a shvatiti mogu samo razumom obdareni. (El-Bekare, 269)

Mudrost pomaže daiji da stvari ocjenjuje prema njihovoj vrijednosti i da odluči šta i u kojoj situaciji treba govoriti.

Mudrost omogućuje daiji da pazi na stanje onih koje poziva, da zna sredstva da've, da im ne otežava sa dužnostima i zabranama prije nego što se oni naviknu na njih, da im prilazi sa različitim metodama kako bi im povećao želju za slušanjem i kako im da'va ne bi dosadila. Veoma je bitno da daija poznaje stanje onoga koga poziva, njegov vjerski, duševni, intelektualni i ekonomski život. Primjenjivanje da've bez poznavanja onoga ko se poziva može imati kontra efekat i neželjene posljedice.

Pozivati Allahu dž.š. i rukovoditi organizacijom koja se bavi takvim zanimanjem može samo pametna i razborita osoba. Daija ima veliku odgovornost, a i veliku počast u svom plemenitom poslu, ophođenja sa ljudima.

 

Samir Murić IV-god.

 

 

Related Posts